NA LICU MJESTA

U Prijedoru obilježen Dan bijelih traka: Položene 102 ruže sa imenima ubijene djece

Sa današnjeg obilježavanja tužne godišnjice. G. Kaurin

Piše: G. Kaurin / Avaz.ba

31.5.2020

Osvanula i uvredljiva poruka - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+3

Dan bijelih traka obilježen je u Prijedoru, sa znatno manjim brojem učesnika zbog epidemije koronavirusa. 

Organizatori Udruženje roditelja ubijene djece, Fondacija kultura sjećanja, Oštra nula, Inicijativa „Jer me tiče“ i Centar za mlade „Kvart“ su u povorci od pedesetak ljudi mirnom šetnjom kroz centar grada poručili da ne zaboravljaju sve stradale, a posebno 102 nevino ubijene djece. U Prijedoru je jutros osvanuo i plakat koji negira bijele trake.


Izgubila sina

Asima Duratović u proteklom ratu je izgubila sina u Bišćanima, koji je tada imao samo 17. godina.

- Prvi koji su ih odveli su ih pustili, ali su ih na povratku kući dočekali drugi i pobili. Tu mi je bio i od djevera sin. U Tomašici su pronađeni i drugi sin i suprug. Izgubila sam cijelu familiju. Nemam više nikoga. Moje srce krvari svaki dan od tuge – rekla je za „Avaz“ Asima.

Nusreta Sivac, koja je preživjela sve strahote prijedorskih logora kaže da dolazi na svako obilježavanje Dana bijelih traka.

- Ovaj dan i ovo obilježavanje je postalo planetarno poznato, znači mi mnogo. Ima mnogo tuge u srcu, poštovanja prema svim žrtvama. I ja sam 1992. godine nosila bijelu traku. Dolazim da prvenstveno podržim inicijativu roditelja ubijene djece da se izgradi spomenik za sve te nevine žrtve. Bolna su sjećanja i vraćati se u taj period nije nikada prijatno – rekla je Sivac.

Fikret Bačić, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece izjavio je danas da je obavljen niz razgovora sa predstavnicima lokalne vlasti oko izgradnje spomenika ubijenoj djeci.


Izgradnja spomenika

- Došli smo do određenih pomaka oko izgradnje spomenika. Niko ne osporava potrebu izgradnje takvog spomenika, a obavljen je razgovor i sa šefovima odborničkih klubova Skupštine grada Prijedora, koji nam takođe daju podršku. Ono što je upitno jeste lokacija. Ponudili smo ih sedam, a sada čekamo na Odjeljenje za prostorno uređenje koje treba dati svoje stručno mišljenje o ponuđenim lokacijama. Oni kada daju mišljenje i lokacije koje mogu, mi ćemo raspisati konkurs za idejno rješenje spomenika, koje opet treba odobriti lokalna skupština. Nakon svega toga mislim da ćemo pristupiti izgradnji tog spomenika – rekao je Bačić.

On je naglasio da da bi taj spomenik nosio poruku budućim generacijama da niko ne smije dirati ničiju djecu, a roditeljima će to biti mjesto na kojem se mogu okupiti, proučiti djeci Fatihu i tugovati zajedno.  Bačić je naglasio da je skup protekao sa manjim brojem ljudi zbog epidemije virusa korona, a plakate koji su se jutros pojavili u Prijedoru je kratko prokomentarisao da svako može da piše šta hoće, „ali da se od istine ne može pobjeći“. 

ATF – Stradalo 3. 176 ljudi

Učesnici Dana bijelih traka su jednoglasni u ocjeni da je Dan bijelih traka skup koji nadilazi grad i regiju Prijedor, da je postao prepoznatljiv događaj koji ukazuje na dešavanja iz 1992. godine. Smatraju da je zarad mira i budućnosti neophodno obilježiti sva mjesta stradanja, te izgraditi memorijal nevino ubijenoj djeci.

Organizatori se ograđuju od bilo kakvih aktivnosti na obilježavanju Dana bijelih traka u drugim sredinama, koje se kako navode koriste u svrhu promocije političkih ili nacionalističkih poruka i raspirivanja mržnje.

Dan bijelih traka ove godine je obilježen uz obavezno nošenje zaštitnih maski i poštovanje fizičke distance.

Da podsjetimo, srpske snage su 31. maja 1992. godine naredile putem javnog glasila da da svo nesrpsko stanovništvo okači na svoje kuće bijele čaršafe, a na rukama da nose bijele trake.Po ocjeni mnogih koji su prošli strahotu logora i zatočeništva Dan bijelih traka je pobjeda ljudskosti, te ističu da je neophodno prisjećati se svih žrtava i nikad ne zaboraviti njihova stradanja.  

Na ovaj dan je osnovan i logor Omarska. U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50. 000 osoba, a kroz logore „Keraterm“, „Trnopolje“ i „Omarska“, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30. 000 muškaraca, žena i djece. Prema podacima Udruženja „Izvor“ iz Prijedora tokom proteklog rata je ubijeno ili nestalo 3. 176 Prijedorčana, uglavnom civila. 


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.