Mirsad Karić (64), građevinski tehničar iz prigradskog bratunačkog naselja Suha, na svoje imanje vratio se još 2000. godine. U početku se bavio svojom strukom, a kada je vidio da od toga i nema velike koristi, napustio je građevinu i posvetio se poljoprivredi.
On danas u deset plastenika i na 25 dunuma zemlje proizvodi sve vrste rasada i povrća, za koje ima organski certifikat, a sve to njegova sestra Abida prodaje petkom na bratunačkoj, a ponedjeljkom na srebreničkoj pijaci, ali i onima koji dođu direktno na njihov kućni prag.
Mirsad nam je rekao da ga rad čini zdravim, vitalnim i sretnim, a svaka marka u ovako teškoj ekonomskoj krizi dobro dođe. Od početka proljeća do kraja jeseni, od ranih jutarnjih sati do prvog mraka, ovaj 64-godišnjak provodi u plastenicima površine 1.000 metara.
Na površini od četiri dunuma ima zasađene orahe, na dva dunuma šljive, a tu su i jabuke, kruške, trešnje, višnje... Njegova poruka je da u sve što se radi treba uložiti ljubav i pažnju.
- Moj radni dan počinje ustajanjem u četiri, hranjenjem lovačkih kerova i odlaskom na imanje. Rad na imanju traje do prvog mraka. Uspijem izdvojiti sat za odmor i ručak. Strastveni sam lovac i ribolovac, ali to zadovoljstvo ispunjavam samo kada završim planirani posao - kazuje nam Karić.
On je plastenike nabavio vlastitim sredstvima, a samo je jedan dobio od Općine Bratunac uz učešće od 30 posto. Ima skromnu mehanizaciju, ali je trajno riješio sistem za navodnjavanje, što predstavlja veliki problem poljoprivrednicima u ovom području.
Veliki bazen vodom puni iz potoka i ima prirodan pad, tako da njegove biljke i u najvećoj suši ne oskudijevaju s natapanjem.
On je ponosan na rezultate svog rada, što dokazuju i brojni kupci iz svih krajeva BiH, ali i šire.
- Ljudi znaju za kvalitet mojih proizvoda i dolaze iz Srebrenice, Bratunca, Zvornika, Tuzle, Sarajeva i drugih gradova iz Federacije BiH. Znaju da je povrće organsko, bez ikakvih hemijskih primjesa. Kupuju u manjim i većim količinama, tako da pred kraj jeseni nemamo zaliha - naglasio je Karić.
Prema tradicionalnom receptu proizvodi i sokove, kisele salate, ajvar, pekmez, sirće i druge proizvode. Raduje ga što dijaspora i turisti znaju za njegove i sestrine proizvode i kupuju onoliko koliko mogu ponijeti.
