NA DANAŠNJI DAN

Prije 78 godina rođen Josip Bukal, legendarni fudbaler i trener

Danas je srijeda, 15. novembar/studeni 2023. godine, do kraja godine preostalo je još 46 dana

Josip Bukal. vesti.rs

I.P.

15.11.2023

Na današnji dan 1945. godine, rođen je Josip Bukal, legendarni fudbaler i trener. Za prvi tim FK Željezničar, gdje je proveo najveći dio svoje profesionalne karijere, počeo je igrati 1963. godine s nepunih 18 godina. Bio je najbolji strijelac Željezničara u sezoni 1971/72., kada su sarajevski “Plavi” osvojili titulu prvaka Jugoslavije.

Bukal je najbolji strijelac u historiji Željezničara sa 127 golova koje je postigao u prvenstvenim i Kup utakmicama. Bio je prepoznatljiv po razornom udarcu. Stručnjaci su vjerovali da je upravo Bukalov šut u to vrijeme bio najsnažniji na svijetu. Jedne prilike, u vrijeme dok je igrao za belgijski Standard iz Liježa, izmjerena je brzina lopte od nevjerovatna 142 km/h nakon Bukalovog udarca, što je u to vrijeme bio apsolutni svjetski rekord.

Najbolji strijelac Kupa UEFA

Za reprezentaciju Jugoslavije, u 24 odigrane utakmice, postigao je 10 golova. U Belgiji je, također, stekao status istinske fudbalske legende. Godine 1974., bio je najbolji strijelac Kupa UEFA sa 12 golova.

Profesionalnu igračku karijeru završio je 1978. godine u matičnom klubu, nakon čega je radio u omladinskom pogonu Željezničara. Pod njegovom stručnom palicom, iz omladinske škole Željezničara godinama su izlazili vrlo kvalitetni fudbaleri.

Bukal je jedan od najzaslužnijih što je Željezničar opstao za vrijeme agresije na BiH (1992.-1995.). S još nekoliko entuzijasta, održao je rad kluba u njegovim najtežim trenucima.

Nakon duge i teške bolesti Bukal je preminuo, 30. avgusta 2016., u Sarajevu, u 71. godini života.

1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo napisao je bilješku o upotrebi duhana među američkim Indijancima, što je prvi pisani dokument o toj biljci, koja je ubrzo osvojila svijet.

1577. - Engleski slavni moreplovac i viceadmiral Frensis Drejk (Francis Drake) počeo put oko svijeta, postavši poslije trogodišnjeg putovanja prvi Englez kome je to uspjelo. Tokom putovanja je obišao obale Afrike i Amerike, izvodeći usput gusarske napade na španske brodove, što je doprinijelo engleskom kolonijalnom širenju, posebno u sjevernoj Americi.

1630. - Umro Johan Kepler (Johannes) njemački astronom, matematičar i fizičar, koji je s tri zakona o kretanju planeta utvrdio valjanost heliocentričnog sistema i udario temelje nove astronomije.

1738. - Rođen engleski astronom njemačkog porijekla Frederik Vilijam Heršel (Frederick William Herschel), koji je 1781. otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema. Poslije tog otkrića postao je član, a potom predsjednik Londonskog kraljevskog društva. Otkrio je i dva Uranova i dva Saturnova satelita. Proučavanje maglina, dvojnih i mnogostrukih zvijezda, Mliječnog puta i Sunčevog sistema donijelo mu je naziv tvorca zvjezdane astronomije.

1787. - Umro njemački kompozitor Kristof Vilibald Gluk (Christoph Willibald Gluck), koji je bio angažiran i kao dirigent na bečkom dvoru carice Marije Terezije. Napisao je stotinjak opera, od kojih je sačuvano 40-ak, nekoliko baleta, simfonija, uvertira i oda. Najpoznatije opere: "Orfej i Euridika", "Alčesta", "Paris i Helena", "Armida", "Ifigenija na Tauridi", "Ifigenija na Aulidi".

1795. - Preminuo Čarls Amede Filip van Lu (Charles-Amedee-Philippe van Loo), francuski slikar. Studirao je kod svog oca, također slikara Žana Baptiste van Lua (Jean-Baptiste van Loo), u Torinu i Rimu, gdje je 1738. osvojio nagradu Prix de Rome.

1862. - Rođen njemački pisac Gerhart Hauptman (Hauptmann), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. godine. Napisao je mnogo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i autobiografskih knjiga. Djela: "Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima", "Zimska balada", "Crveni pijetao", "Agamemnonova smrt", "Elektra", ""Prevoznik Henšel", "Usamljeni ljudi", "Svečanost mira", "Kolega Krampton", "Potopljeno zvono", "A Pipa igra", "Roza Bernd", "Pacovi", "Čuvar pruge Til".

1887. - Rođena Marijen Mur (Marianne Moore), američka pjesnikinja, kritičarka, prevoditeljica i urednica malog ali utjecajnog časopisa „The Dial“ (1925.-1929.). Njena poezija poznata je po formalnoj inovativnosti, preciznoj dikciji, ironiji i duhovitosti.

1889. - Abdicirao posljednji brazilski car Pedro Drugi, a Brazil je proglašen republikom.

1912. - Rođen Branko Belan, hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist. Jedan je od prvih autora naučne fantastike u Hrvatskoj. Režirao je niz dokumentarnih te dva dugometražna igrana filma „Koncert“ i „Pod sumnjom“. Autor je priče za slovenski partizanski film „Trenutki odločitve“ (1955.) u režiji Františeka Čapa.

1915. - Umro Isidor Bajić, srbijanski kompozitor, učitelj, pedagog, melograf i izdavač. Osnovao je i bio prvi direktor Muzičke škole u Novom Sadu, jedne od prvih takvih institucija na tlu Vojvodine. U gotovo svim periodičnim časopisima i dnevnoj štampi tog vremena („Brankovo kolo“, „Letopis Matice srpske“, „Zastava“, „Sloga“) objavljivao je tekstove iz oblasti muzike i muzičke pedagogije. Pokrenuo je notnu ediciju „Srpska muzička biblioteka“ i časopis „Srpski muzički list“, te napisao i objavio dva udžbenika: „Klavir i učenje klavira“ i „Teorija pravilnog notnog pevanja“.

1916. - Preminuo poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905. godine. Svjetsku literarnu slavu stekao je historijskim romanima: "Quo vadis”, "Ognjem i mačem", "Potop", "Pan Volodijovski", "Bez dogme", "Porodica Polanjeckih", "Kroz pustinju i prašumu".

1919. - Umro Alfred Verner (Werner), švajcarsko-njemački hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1913. godine.

1920. - Održan prvi saziv Lige naroda u Ženevi, koja je osnovana nakon Prvog svjetskog rata da bi osigurala mir i međunarodnu saradnju.

1942. - U ilegalnoj štampariji u Novom Sadu u Drugom svjetskom ratu je štampan prvi broj "Slobodne Vojvodine". Od 1. januara 1952. naziv lista promijenjen je u "Dnevnik".

1942. - Rođen Dragan Zarić, srbijanski i jugoslavenski glumac. Glumio je u nekoliko poznatih tv-serija. Prvi put u glumačke vode zakoračio je 1966. godine u filmu “Štićenik”, a proslavio se ulogom u humorističkoj tv-seriji “Ljubav na seoski način”. Bio je član Beogradskog dramskog pozorišta jednu sezonu, odakle je prešao u Narodno pozorište čiji je član ostao do kraja života. Preminuo je 2. februara 2000. godine u Beogradu.

1945. - Rođena Eni-Frid Lingštad Frida (Anni-Frid Lyngstad), najpoznatija kao jedna od pjevačica švedske pop grupe ABBA. Frida je, za razliku od ostalih članova grupe, njemačko-norveškog porijekla. Nakon napuštanja grupe ABBA nastupala je solo na raznim festivalima po Japanu i Venecueli, a 1972. godine je izdala svoj debitantski album naziva “Anni-Frid Lyngstad”.

1947. - Rođen Bojan Kurajica, jugoslavenski, hrvatski i bosanskohercegovački šahovski velemajstor, te svjetski juniorski prvak u šahu 1965., na Prvenstvu u Barseloni. Godine 1979., počeo je igrati za sarajevsku ekipu “Bosne”, s kojom je četiri puta osvojio titulu ekipnog prvaka Evrope. Više puta nastupio je na šahovskoj olimpijadi za ekipu Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije igrao je za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, s kojom je osvojio srebrenu medalju na Olimpijadi u Moskvi 1994. godine.

1954. - Umro američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor (Lionel Barrymore), koji se kao dijete proslavio glumeći Olivera Tvista, a pred kraj života je kao težak invalid, sjedeći u stolici, odigrao više izvanrednih karakternih uloga. Filmovi: "Grand hotel", "Ostrvo Largo", "Dama s kamelijama", "Raspučin i carica"; tv serija "Dr Kilder".

1956. - Rođen Zlatko „Cico” Kranjčar, hrvatski fudbaler i trener. U prvom timu NK Dinamo debitirao je, 1974., u hrvatskom derbiju protiv Hajduka. S Dinamom je 1981./82. bio šampion Jugoslavije, te osvojio Kup maršala Tita 1979./80. i 1982./1983. Karijeru je, 1984., nastavio u bečkom Rapidu, a 1990. je prešao u Sankt Polten, te u SV Wienerfeld, u kojem je ostao 1992., kada je objavio završetak karijere, ali se vratio i ostao još jednu sezonu. Preminuo je 1. marta 2021., u 65. godini života.

1959. - Umro Čarls Tomson Ris Vilson (Charles Thomson Rees Wilson), britanski fizičar i meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. za izum Wilsonove komore. Bio je profesor na Univerzitetu u Kembridžu.

1971. – “Intel” lansirao prvi komercijalni mikroprocesor na svijetu - Intel 4004.

1976. - Umro francuski filmski i pozorišni glumac Žan Gaben (Jean Gabin), jedna od najsugestivnijih ličnosti svjetske kinematografije, najzaslužniji za uspjehe francuskog filma prije Drugog svjetskog rata. Igrao je u 90-ak filmova, od kojih su najpoznatiji: "Zastava", "Pepe le Moko", "Velika iluzija", "Obala u magli", "Zvijer-čovjek", "Zora sviće", "Iza rešetaka", "Noć je moje carstvo", "Ne diraj u lovu", "U slučaju nesreće", "Klošar Arhimed".

2009. - Srpski patrijarh Pavle preminuo u 95. godini života. 

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.