Željezničar, najtrofejniji fudbalski klub u Bosni i Hercegovini, završio je jesenji dio Premijer lige na četvrtom mjestu, ali se na Grbavici posljednjih mjeseci odvijala drama, koju su čelnici kluba uspješno krili od javnosti.

Naime, ogromni dugovi Želje, prijetili su doslovno da ugroze opstanak “Plavih”, a u ekskluzivnom razgovoru za “Dnevni avaz” predsjednik Željezničara Almir Gredić otkriva šta se događalo.

- Malo je nedostajalo da doživimo sudbinu Košarkaškog kluba Bosna, da idemo pod stečaj, da postanemo amaterski klub ili da se fuzioniramo s nekim pa da odemo u niži rang takmičenja. Dugovi su bili toliko pritisli klub, počele su stizati izvršne presude kod kojih nema odlaganja, a Evropska (UEFA) i Svjetska nogometna asocijacija (FIFA) pooštrile su kriterije za dobivanje licence tako da, jednostavno, moraš imati riješene sve probleme da bi uopće mogao igrati - govori prvi čovjek kluba s Grbavice.

O kakvim se dugovima radi?

- Dovoljno je da kažem da smo samo u posljednjih nekoliko mjeseci morali platiti skoro 400.000 maraka Kenanu Hasagiću iz 2002. godine te "BH banci" iz 1999. godine. "BH banka" mogla se riješiti i u periodu između 2007. i 2010., kada smo doslovno imali riješen slučaj u našu korist, ali smo ga, zbog nepojavljivanja advokatice koja nas je zastupala, izgubili. Morali smo platiti još 400.000 KM za obaveze prema državi iz posljednje tri godine samo da bismo ušli u reprogram prema kojem u narednih 10 godina plaćamo 10.000 maraka mjesečno - kaže Gredić.

Dug tri miliona KM

Koliko Željezničar još ima dugova?

- Kada je sadašnje Predsjedništvo počelo s radom, imali smo 6,5 miliona KM dugova. Ostala su još tri miliona KM, 1,2 miliona KM prema Poreznoj upravi, a 1,8 miliona KM ostalo. Imali smo 39 aktivnih tužbi ili tužbi u pripremi, riješili smo 32, ostalo ih je sedam. Imali smo 162 dobavljača, koliko, valjda, nema ni čitava Evropska unija. Imali smo dugove prema igračima koji su ostali, skoro 700.000 KM, prema trenerima 200.000 maraka. Sanirano je 70 posto stvari, još smo u velikim problemima, ali i na putu da se napokon oslonimo na zdrave noge.

Ko je krivac za takvo stanje, kako je došlo do tolikih dugova?

- Dovoljno je reći da smo bili tri i po budžeta u minusu i odmah je jasno da nešto nije uredu. Neću da imenujem nikoga, jer su korijeni ovih problema višegodišnji. Meni, recimo, nije jasno kako je Skupština kluba mogla usvajati finansijske izvještaje koji su donosili debele minuse.

Ono što je izuzetno bitno za budućnost jeste da svaki naredni čelnik kluba, predsjednik, direktor, treba kod notara potpisati kako će biti materijalno i krivično odgovoran za svaku štetu koju nanese klubu, bilo zaduživanjem, bilo nesavjesnim poslovanjem. Mi sada imamo slučaj da ljudi koji su direktno oštetili klub lošim potezima, još traže da im se isplaćuju nekakve premije, nagrade.

I dalje ne spominjete imena niti pravi uzrok takvog stanja.

- Skupština je ta kojoj trebam podnijeti izvještaj i to ću uraditi tamo. Da pojednostavim situaciju, radilo se po sistemu “zadužit ćemo se, a platit ćemo ako... Ako prođemo u grupu Lige prvaka ili Evropske lige, ako prodamo dva igrača po milion eura.” OK, super, a šta ako ne prođemo, šta ako ne prodamo, kao što se sada desilo.

Mislim da pravi naziv za ovaj princip poslovanja ne postoji, to se može nazvati jedino kockanjem. Kockati se možete sa privatnom imovinom, ali s klubom ne biste smjeli. Mislim da u budućnosti moramo učiniti sve da se ovakav princip rada ne dozvoli i da se u startu zaustavi.

Znači, prethodne titule više su koštale Željezničar nego što su donijele profita?

- Jesu. Naravno da je cilj kluba, koji je najveći u državi, da uvijek osvaja titule, ali ovo je posao, možeš trošiti samo onoliko koliko ima, jer će sve kad-tad doći na naplatu. Ne treba previše pameti da se tako radi. Evo, ja sada mogu uzeti višemilionski kredit ili, još bolje, dovest ću 10 igrača s kojima ću potpisati ugovore na stotine hiljada KM. Osvojit ćemo titulu bez problema, ali šta ćemo kad dođe na naplatu ono što smo potpisali, da ja, onda, samo dam otkaz i ostavim to nasljednicima pa neka rješavaju? Ne može to tako, barem ja ne mogu i ne želim da radim tako i treba sve učiniti da niko nikada više ne smije da radi tako.

Oslonac na mlade

Zbog finansijskih problema, trpjeli su rezultati, Željo sada ima mnogo lošiju ekipu nego ranijih godina.

- Ne slažem se s tim. Bili smo šampioni 2013., lani smo se borili do posljednjeg kola i izašli u Evropu, a i sada smo u sličnoj poziciji. Istina je da smo smanjili troškove, odnosno nemamo više 30 skupih igrača u rosteru, ali i dalje imamo jednu od najboljih ekipa u državi.

Pa, naša zadnja linija košta više nego kod bilo koje druge ekipe. Uradili smo ono što smo morali, prestali smo trošiti novac na neperspektivne igrače, od kojih ne možemo profitirati, i polako se okrećemo našim mladićima, koji nam mogu donijeti konkretnu zaradu. To je jedini ispravan put.

Koji je način da klub bude solventan u ovakvim vremenima?

- Upravo ovo o čemu sam govorio. Treba biti realan, od marketinga, koji nam, usput rečeno, sada donosi više novca nego kada smo bili prvaci, od gledalaca, od pomoći države ne može se preživjeti. Može samo prodajom igrača i nikako drugačije. Znači, treba napraviti atmosferu u kojoj ćemo svake godine afirmirati mlade igrače i što bolje ih plasirati na evropsko tržište. Naravno, uz sve to, bitno je da klub svake godine osigura nastup na evropskoj sceni.

Koliko ste zadovoljni radom svojih saradnika?

- Članovima Predsjedništva moram odati veliku zahvalnost i priznanje, jer su uradili zaista ogroman posao iako su tu doslovno na volonterskoj osnovi. Zahvaljujući našim članovima, predložen je, napravljen i usvojen Zakon koji je donio rješenje dugova prema državi, urađeno je more stvari za koje se ne zna. Moram spomenuti i predsjednika Skupštine Bakira Dautbašića, koji je dao veliki doprinos i bio s nama u svakom trenutku, kao i nekoliko renomiranih članova Skupštine, koji su pomagali kad god su mogli.

Navijači Željezničara već decenijama čekaju da stadion Grbavica konačno bude obnovljen ili ponovo izgrađen, ali sve vijesti o tome bile su obična ubleha.

Gredić otkriva da su prošle godine bili veoma blizu ulaska u konkretan projekt, ali je sve zaustavila Općina Novo Sarajevo.

- Mađarski investitori su preko Federalnog ministarstva kulture i sporta održali prezentaciju s vrlo konkretnom idejom. Željeli su da u roku od samo dvije godine izgrade moderan stadion prema svim standardima UEFA-e i FIFA-e, a zauzvrat su tražili parcelu na pomoćnom terenu. Načelnik općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo rekao je da je tu planirana zelena površina i da Općina ne dozvoljava takav projekt. Zamolili smo ga da promijeni regulacioni plan, jer je ovo u interesu kluba, ali nije želio tako da je projekt propao. Da se ne lažemo, mi stadion sami ne možemo izgraditi, posebno ako nam ne dozvoljavaju da prihvatimo ovakve ponude. To mora uraditi ili vlast ili Nogometni savez BiH. Pogledajte samo u regionu, i kod nas, i u ostalim državama, pa Jagodina, Užice, Novi Pazar, svi imaju moderne stadione koje su im napravile lokalne zajednice - kaže predsjednik “Plavih”.

Koldžo je prije tri godine pred 10.000 ljudi, na proslavi Željine titule, bezočno slagao kako će na Grbavici uskoro biti bageri koji će graditi stadion. Time je, valjda, sakupljao glasove za izbore za načelnika, a od tada se stadion samo još više raspadao.

Osim što Općina nije učinila ništa, još je i spriječila da Željo uđe u projekt koji mu odgovara tako da je zaista nejasno kakvi su motivi načelnika da toliko sabotira klub koji se nalazi u njegovoj općini.

Za to vrijeme, pored stadiona je izgrađena dvorana koja se uopće ne koristi i u koju je bačeno skoro 10 miliona KM, novac za koji se stadion Grbavica mogao izgraditi.

Potrebna je promjena zakona

Šta treba da se dogodi pa da klub izađe na zelenu granu, razmišlja li se o privatizaciji i ulagačima?

- Klubovi su udruženja građana i ne postoji nikakav zakonski okvir da se oni privatiziraju. Znači, sve što se može uraditi u ovoj situaciji jeste izmišljati neke pravilnike u kojima se, kao, nekome nešto garantira, ali to je sve zamazivanje očiju, jer jednostavno, ne postoji ama baš nikakva zakonska mogućnost da udruženje građana bude profitabilna organizacija. Jedini način je promjena Zakona o sportu, koji će dozvoliti udruženjima građana da postanu dionička društva.

Nešto slično usvojeno je na državnom nivou, ali niži nivoi to nikada nisu prihvatili. Samo ako budemo dioničko društvo, možemo čisto ponuditi ulagačima da znaju gdje su dali novac i šta za njega očekuju. Sve ostalo je šupljiranje koje nema zakonsku osnovu.