Od trenutka kada je potvrđeno da će videotehnologija biti korištena na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, prvi put u historiji najvećih fudbalskih takmičenja, a to je bilo prije nešto više od dva mjeseca, znali smo i u koja četiri slučaja će biti korištena. 

VAR (Video assistant technology), koji se koristi prilikom golova, odluka o penalima, direktnim crvenim kartonima i greškama prilikom dodjele žutih kartona ili isključenja, debitirao je u prethodnoj sezoni u nekoliko svjetskih liga, pa je Mundijal u Rusiji trebao biti scena na kojoj će doživjeti potpunu afirmaciju.

Trebalo, ali je pitanje je li opravdao očekivanja?

- U pitanju je zaštita imidža fudbalske igre. Vidjeli smo da igrači znaju da ''naskaču'' na sudiju i viču, vrište… Stavili smo do znanja sudijama da ne smiju da prihvataju ovakvo ponašanje - objasnio je svojevremenom Pjerluiđi Kolina (Pierluigi Collina), legendarni sudija koji je sada na čelu Sudijske komisije UEFA.

Prvo kolo na Svjetskom prvenstvu donijelo nam je 16 utakmica i mnogo sumnjivih situacija, kao i veliki broj različitih, često oprečnih mišljenja. Ono što je važnije – vidjeli smo do sada rekordni broj penala, ali i drugu stranu medalje – problem sa suđenjem na svjetskom nivou.

- VAR sistem je FIFA uvela kao pomoć sudijama u trenucima kada nisu sigurni u svoju odluku. To je trebalo tako i da ostane, ali nepripremljenost FIFA-e i kasna selekcija sudija za odlazak na Svjetsko prvenstvo se pokazala u grupnoj fazi. Sudije su ga zloupotrebljavale jer su išle linijom manjeg otpora - rekao je za B92 nekadašnji srbijanski sudija Miroslav Radoman.

Sistem je zvanično debitirao u petak, 15. juna, drugog dana Mundijala, na susretu Portugala i Španije. Đanluka Roki (Gianluca Rocchi) maltene je odbio da pregleda snimak detalja iz 24. minuta, kada je Dijego Kosta (Diego Costa) u namjeri da dođe do lopte udario Pepea i potom postigao pogodak. Italijanski sudija je bio uvjeren u svoju odluku, ali je i ona diskutabilna jer je trebalo da dosudi faul, da bi već sutradan subota mogla da dobije nadimak "paklena".

U međuvremenu, španski napadač koji je bio dvostruki strijelac protiv Portugalaca, nije oduševljen ovim "pomagalom", ali iz samo njemu svojstvenih razloga.

- Vidio sam snimak poslije meča i sudija je mogao da svira faul, ali to je njegova interpretacija. Vjerovatno nije jer je već svirao penal na početku utakmice kada je Naćo (Nacho) srušio Ronalda. Ne sviđa mi se VAR, ali ne zbog tog detalja, nego borbe uopće. Prije neki dan sam postigao gol i nisam znao da li ga proslavljam ili ne. Ako je pod znakom pitanja, onda ne slavite, možete ispasti glupi - istakao je centarfor madridskog Atletika.

A ta subota ostat će upamćena u historiji svjetskih prvenstava kao dan u kojem je bilo najviše dosuđenih jedanaesteraca u ovom stoljeću – čak pet. Posljednji put to se dogodilo prije okruglo 20 godina, tačnije 24. juna 1998. godine, na Mundijalu u Francuskoj.

Antoan Grizman (Antoine Griezmann) prvi je čovjek koji je realizirao takozvani VAR penal, pošto je urugvajski arbitar Andres Kunja (Andres Cunha) uvažio pomoć videotehnologije i ispravno pokazao na bijelu tačku. Potom je i na drugoj strani dosudio ispravan kazneni udarac, ovog puta bez VAR-a, da bi njegove kolege činile isto u duelima Argentina – Island, Peru – Danska, odnosno Hrvatska – Nigerija.

Ukupno devet kaznenih udaraca, a u trenutku kada nismo ni blizu kraja grupne faze, dobili smo svojevrstan rekord – na prethodnom Mundijalu u Brazilu bilo je potrebno 25 utakmica da bi se skupilo osam jedanaesteraca, u Južnoj Africi 2010. je taj broj ostvaren u 35. duelu, dok je u Njemačkoj 2006. osim penal sviran u 40. susretu. Očigledan utjecaj VAR sistema.

- Svaku spornu situaciju koju nisu mogli da riješe – tražili su pomoć videotehnologije. To nije dobro korištenje, već zloupotreba VAR sistema. VAR treba da se koristi da pomogne sudiji, a ne da mu kolege rješavaju problematične situacije na ekranu - dodao je Radoman, a onda potvrdio da se na ovaj način urušava kredibilitet Sudijske komisije FIFA.

Činjenica je da arbitri koji ne sude na evropskom tlu i nemaju konstantnu praksu na najvećim takmičenjima, često "lutaju" na Mundijalima, što uslijed nervoze i treme, samo pojačava nesigurnost koju donose na teren.

U Rusiji se našlo samo 10 evropskih sudija od ukupno 35, među kojima su i Srbijanac Milorad Mažić, Nijemac Feliks Brih (Felix Brych), Turčin Čunejt Čakir (Cüneyt Çakır), Rus Sergej Karašev (Sergei Karasev), Holanđanin Bjern Kujpers (Björn Kuipers), Poljak Simon Marsinjak (Szymon Marciniak), Španac Migel Lahos (Antonio Mateu Lahoz), Italijan Đanluka Roki (Gianluca Rocchi), Slovenac Damir Skomina i Francuz Klemen Turpan (Clément Turpin).

CONCACAF, CONMEBOL i Afrička fudbalska konfederacija (CAF) dali su po šest arbitara, iz Azije je došlo njih petorica, a iz Okeanije dvojice, ali je problem što mnogi od njih nemaju kompletne timove – ovo je bio pravi izazov za neke od sudija.

- Sama selekcija pokazala je da su oni nesigurniji arbitri skloniji korištenju VAR i toga će sigurno biti u nastavku turnira, sve dok one sudije koje su sigurne u sebe, poput Đanluke Rokija (Gianluca Rocchi) i ostalih, kvalitetnih evropskih sudija, ne ostanu i tada će manje biti potrebe za video tehnologijom. Većina njih to radi jer bježi iz problema, tako što će drugi donositi odluku umjesto njih. Ipak, time sebi čine medvjeđu uslugu – korištenjem VAR sistema pokazuju da su nesigurni i da nemaju odlučnost u donošenju odluka. Što ga više budu koristili, imat će manji autoritet na terenu, ali i manju podršku sudijske komisije FIFA-e - zaključio je Radoman.

Inače, samo su dvojica izvođača bila neuspješna – Lionel Mesi (Lionel Messi) i Kristijan Kueva (Christian Cueva), dok su, osim spomenutog Grizmana (Antoine Griezmann), uspješni bili Kristijano Ronaldo (Cristiano), Mile Jedinak, Luka Modrić, Andreas Grankvist (Andreas Granqvist), Ferdžani Sasi (Ferjani Sassi) i Šinđi Kagava (Shinji Kagawa).

Kako je krenulo – kontroverze oko VAR trajat će sigurno do 15. jula, kada je na programu finale, a možda i poslije toga.