LIGA EVROPE

Ibra u Beogradu: Može li Stanković zaustaviti velikog prijatelja

Stanković je dodao meni i potrčao naprijed prema golu, a sa svakim korakom pljusnuo bi me mlaz vode iz raskvašene trave, napisao je Ibrahimović u knjizi "Ja sam Zlatan"

Ibrahimović: Adut Milana. Arhiv

G. Š.

14.12.2020

Crvena zvezda je u žrijebom šesnaestine finala Lige Evrope spojena sa Milanom. Asocijacija za ovaj duel je naravno i trener crveno-bijelih Dejan Stanković koji je igrao na "San Siru" devet godina, ali za rivalski Inter i često je znao da zatrese mrežu najvećeg gradskog rivala.  Igrao je Stanković i sa velikim Zlatanom Ibrahimovićem, koji sada nosi dres "Rosonera". 


Sigurno se sjećate sezone 2007/08 kada je Inter postao šampion Italije u posljednjem kolu pošto je pobijedio (2:0) Parmu u gostima. Upravo je Ibrahimović postigao dva gola na tom meču, a za prvi mu je asistirao Stanković. To je možda do danas i najznačajniji gol koji je Ibrahimović postigao u karijeri, a njemu je posvetio posebno poglavlje u autobiografiji "Ja sam Zlatan". 


- Stanković je dodao meni i potrčao naprijed prema golu, a sa svakim korakom pljusnuo bi me mlaz vode iz raskvašene trave. Tad sam vidio šansu, ali udarac je bio slab, bez imalo snage groma koju sam osjećao u sebi... - napisao je Ibrahimović o meču iz 38. kola Serije A.


- Lopta se kotrljala po travi prema lijevoj stativi i lagano ukotrljala u gol i umjesto da napravim neki gest i pokažem da sam dao gol, ja sam samo stajao i čekao. S klupe i s terena su doletjeli svi, prvi Patrik Vijera mislim, a onda Baloteli i sva ekipa, čak i bolničari i nosači, svi koji su me onako molećivo gledali. Video sam da je strah u njihovim očima nestao. Dejan Stanković se bacio na mokru travu i izgledalo je kao da se moli i zahvaljuje Bogu. Zavladala je opšta histerija i visoko gore na tribinama radovao se Masimo Morati, skoro plesao na svom počasnom mjestu, a isto se osjećalo svuda kod svih iz kluba, sve do jednog.  Kao da nam je pao kamen sa srca. Ljudima se vratila boja u lice. To je bilo više nego sam gol. To je značilo kao da sam spasao utopljenike, otprilike tako. Pogledao sam publiku. Radosni povici zamijenili su nezadovoljstvo i došlo do nas, pa sam napravio gest i podigao ruku do uha: Šta to čujem? Tek tada se publika probudila i stadion je grmio od poklika radosti, istina, kada se čitava halabuka smirila, nastavili se utakmica, prisetio se Zlatan Ibrahimović koji je poslije toga dao i gol za 2:0, pa je Inter podigao pehar namijenjen prvaku Italije. 


O ovim i brojnim drugim uspomenama sigurno će pričati kada se sretnu u februaru, a vidjet ćemo da li će Stanković pronaći rješenje da zaustavi velikog prijatelja, prenosi "Mondo".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.