OSTALI SPORTOVI

Za svaku našu osobu se borimo kao da nam je rođeno dijete

Kada Delić-Selimović, prvo ime Specijalne olimpijade BiH

D. ZEBA

28.9.2014

Nevjerovatna predanost sportu, znanje, rad, zalaganje i ideje bivše uspješne atletičarke Kade Delić-Selimović prepoznati su u cijelom svijetu te je ona od 2007. godine na čelu Specijalne olimpijade BiH, gdje obavlja funkciju izvršne direktorice.

Da je odličan izbor, ova 48-godišnja bivša sportašica potvrdila je u Belgiji gdje je s deset sportista osvojila osam medalja.

Veliki budžeti

- Vjerujte, još se emocije nisu slegle. Tek sada vidimo značaj našeg zajedničkog uspjeha. Nekako su uvijek ta naša djeca u sjeni i većina, nažalost, smatra da osobe s posebnim potrebama trebaju samo sažaljenje. Kada odeš na međunarodnu scenu, niko vas ne pita ni ko ste ni šta ste niti odakle ste. Oni samo cijene i priznaju rezultate. Nažalost, kada vidim da u Specijalnoj olimpijadi Srbije osvajači medalja imaju stipendiju kao vrhunski sportisti, onda se dodatno razočaram. Nadam se da će i u BiH slijediti ovaj primjer ili naći neki način da zaposle osobe s posebnim potrebama, koje su osvajale medalje na Specijalnoj olimpijadi za našu zemlju. Oni ne traže ništa previše, samo malo pažnje i da društvo pokaže da ih želi - kaže Delić-Selimović.

Već sedam godina Kada je na čelu Specijalne olimpijade BiH. Očigledno da su ljudi koji su zaduženi za Specijalnu olimpijadu u Evropi zapazili njen angažman, tako da je 2007. godine preko Mirsade Hukić dobila poziv da se kandidira za ovaj projekt u BiH na čijem čelu su željeli da vide vrhunskog sportistu.

Specijalna olimpijada je, kako kaže Kada, jedina akreditirana sportska institucija na nivou BiH koja provodi sportske programe osoba s posebnim potrebama.

- Nažalost, susrećemo se s brojnim problemima. Da imamo bolje uvjete za treniranje i rezultati bi bili barem duplo bolji. Najradije bih otišla i digla ruke, kada vidim kakve uvjete imaju u drugim zemljama. Drugi imaju velike budžete, a meni je teško da nađem novac za prijevoz i za sportsku opremu. Ipak, ima dobrih ljudi. Nađe se jedan Asmir Begović, koji je prepoznao naš značaj, tu je i Edin Džeko i drugi pojedinci - ističe Delić-Selimović.

Kada je imala 20 godina, ostala je bez oba roditelja, a u svojoj porodici od kada se udala imala je osobu s posebnim potrebama. Bila je to njena zaova Ajša.

Javne ustanove

-  Do mog dolaska u porodicu gdje sam se udala, vjerujte, da se za Ajšu smatralo da se samo ljeti treba odvesti na selo, a zimi vratiti u stan i zatvoriti. Naravno, nisam mislila da to treba raditi nego da joj se pruži pomoć i da prilika da se uključi u lokalnu zajednicu. Tako je i bilo i, zahvaljujući udruženju, ona je ugradila bajpase i produžila svoj život. Sada ona ide u prodavnicu i sama kuha i  može mnogo doprinijeti sebi. Moram pohvaliti i rad organizacije "Sumero". Za svaku našu osobu se borimo kao da nam je rođeno dijete. Ako je po zakonu da svaki 16. zaposlenik mora biti osoba s invaliditetom, zašto se to ne primjenjuje. Zašto u javnim ustanovama koje se bave sportom nema osoba s invaliditetom koje to mogu pokrivati. To je njihovo pravo - kaže Kada.

Delić-Selimović rođena je 10. jula 1966. u Gornjoj Dubravi, gdje se kao djevojčica počela baviti sportom.  

- Voljela sam i atletiku, ali uvijek sam željela biti košarkašica. To mi je bila neostvarena želja. Međutim, rođena sam u Dubravama koje su udaljene 14 kilometara od Tuzle, najbliža autobuska stanica je bila udaljena 2.000 metara.  Bilo mi je nemoguće da idem na treninge Jedinstva koji su počinjali u 21.30 sati, jer ne bih imala autobusa da se vratim. U osnovnoj školi sam igrala odbojku i košarku. Majka mi je često govorila: "Ljevaka nemoj da te ko nagovori da se baviš sportom u srednjoj školi, ako kaže profesor šutaj na jednu stranu, ti šutaj na drugu stranu". Naravno, nisam je poslušala - prisjeća se izvršna direktorica Specijalne olimpijade u BiH.

U početku, iako, kako kaže, nije trenirala imala je odlične rezultate u više sportova.

- Za mene je trening bilo pješačenje do autobuske stanice ili odlazak u prodavnicu koja je bila udaljena nekoliko kilometara. Imala sam urođenu ljubav prema sportu i uz treninge sam poslije napravila dobre rezultate. Nažalost, djeci sa sela se teško baviti sportom. Posebno djevojčicama. Zbog toga mi je jedna od želja da u budućnosti omogućim ženskoj populaciji iz ruralnih sredina da se bave sportom. Tamo ima puno talenata, koji, nažalost, nikad ne dobiju priliku. Raza Mujanović, Mara Lakić, i ja i mnoge druge uspješne sportašice smo iz ruralnih sredina - kaže Delić-Selimović.

Sin Kenan trenira fudbal

kada-omerovic1

Kada sa sinom

Kada je u sretnom braku s Nusretom s kojim ima sina Kenana, koji je član omladinskih selekcija Fudbalskog kluba Sloboda.

- Najbitnije je da se bavi sportom. Pokazuje veliku želju, koja će se vjerujem na kraju i isplatiti. Često mu znam reći ne može biti fudbaler, ako nije dobar atletičar. Zbog toga dosta vremena provodi i na atletskoj stazi - kaže izvršna direktorica Specijalne olimpijade u BiH.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.