BARCELONA

Posebno sjećanje na Sarajevo 1984.

U ovom španskom gradu debitantski nastup na Olimpijskim igrama 1992. imala je i naša zemlja sa deset predstavnika

Impresivan pogled na tribine Kamp noua

Er. B.

30.3.2019

Sa skoro dva miliona stanovnika u gradu (i skoro pet miliona u širem urbanom području), Barcelona je izvrsna turistička atrakcija s kompletnom ponudom, ali za pasionirane ljubitelje sporta posebna destinacija kao jedna od svjetskih sportskih metropola.

Bila je katalonska prijestonica domaćin velikim takmičenjima, poput Olimpijskih igara 1992. godine ili nekoliko utakmica Svjetskog fudbalskog prvenstva 1982.

Značajna zbirka

Nama je posebno zanimljivo brdo Montžuik, naselje u kojem je većina najvažnijih borilišta u kojima su održane Ljetne igre 1992. Na Montžuiku su, između ostalog, Olimpijski stadion “Lluis Companys”, dvorana “Sant Jordi”, olimpijski bazen, ali i Olimpijski muzej “Juan Antonio Samaranch”.

U Barceloni je debitantski nastup na Olimpijskim igrama imala i naša zemlja sa deset predstavnika. Muzej je otvoren 2007. da bi 2010. dobio naziv po pokojnom Huanu Antoniju Samaranu, koji je, kao predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) od 1981. do 2001., bio ključna figura i u održavanju OI-ja u njegovom rodnom gradu.

Jednu od najznačajnijih zbirki muzeja poklonio je upravo Samaran. U toj kolekciji su i medalje sa deset olimpijskih igara koje su održane dok je on bio predsjednik MOK-a - Sarajevo i Los Anđeles (1984. godine), Kalgari i Seul (1988), Albervil i Barcelona (1992), Lilehamer (1994), Atlanta (1996), Nagano (1998) i Sidnej (2000).

- Kad smo zatvorili Igre u Sarajevu, otišao sam iz ovog grada, ali sam još tad znao i slutio da ću se u njega često vraćati. Sarajevo je organiziralo prekrasne Igre i tad je pokazalo da ima šta ponuditi svijetu - izjavio je jednom prilikom Samaran, koji je bio veliki prijatelj Sarajeva, jednako kao i Barcelona, od 1996. godine grad pobratim glavnog grada Bosne i Hercegovine.

U Samaranovoj kolekciji su i set kutija i znački s logom Igara, među kojima je i Sarajevo 1984. O ZOI-ju u našoj zemlji u muzeju se kroz videoprezentacije može saznati dosta o organizaciji, borilištima, junacima takmičenja...

Velika imena

Naravno, bilo je nemoguće posjetiti Barcelonu, a ne obići i muzej istoimenog fudbalskog kluba. Katalonci ističu da je Barca “Mes que un club” (“Više od kluba”). Ako se prisjetimo da se na stadionu Kamp nou već godinama igra najdopadljiviji fudbal i tu još stanuje vjerovatno najbolji svjetski igrač Lionel Mesi (Messi), onda to itekako ima smisla.

Muzej je naslonjen na sami stadion. Uvodne prostorije posvećene su klupskoj historiji od vremena Hansa Gampera, Švicarca koji je 1899. osnovao FK Barcelona. Tu je moguće vidjeti i niz trofeja koje je klub osvojio, poseban odjel za pet naslova Lige prvaka, trofejnu sobu Lionela Mesija, osvajača pet Zlatnih lopti za igrača godine, uspomene na partije koje su tamo pružale legende poput Lasla Kubale (Laszlo, kojem je posvećena i posebna statua ispred stadiona), Johana Krojfa (Cruyff), Dijega Maradone, Ronaldinja (Ronaldinho), Ronalda, Hriste Stoičkova (Stoichkov)...

Poseban doživljaj je, ipak, činjenica da muzej uključuje i iskustvo posjete prostorija koje koriste najveći fudbaleri današnjice (gostujuća svlačionica, tunel, prostorija za pres-konferencije, miks zona, izlazak na tribine...).

Nemate pravo osjetiti kako je kročiti na travu Kamp nou stadiona, ona je, ipak, rezervirana samo za Barcine asove, ali možete doživjeti kako je sjediti na klupi Blaugrane, koju ovih dana zauzimaju Ernesto Valverde i rezervna postava igrača

Stadion će biti natkriven

Kamp nou, u prijevodu novi stadion, u naselju Les Korts, zamijenio je Kamp de Les Korts, na kojem je Barcelona igrala od 1922. do 1957. godine, a koji je srušen 1966. S kapacitetom od 60.000 gledalaca, postao je tijesan za fubalskog giganta, koji je napravio stadion za 99.354 osobe.

Iz Barcelone su lani objavili da ga planiraju do 2021. godine dodatno proširiti na 105.000 mjesta. Tad će Kamp nou biti i potpuno natkriven.

U historiju se ugradio  i slavni Mostarac 

U bogatu historiju Barcelone ugradio se i jedan naš igrač. Mostarac Meho Kodro tokom izvrsne četiri sezone u Real Sosijedadu zaslužio je transfer u Barcelonu.

Na njegovom dolasku posebno je insistirao tadašnji trener, legendarni Holanđanin Johan Krojf. Kodro je u sezoni 1995/1996. postigao devet golova u 32 utakmice, a posebno su ostala upamćena dva pogotka u “el klasiku”, kad je Barca na svom terenu pobijedila Real Madrid sa 3:0. U istoj sezoni za Barcelonu je 19 utakmica odigrao i današnji selektor reprezentacije BiH Robert Prosinečki.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.