VREMEPLOV

Na današnji dan Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Staljina

U avionskoj nesreći kod aerodroma "Ćilipi" poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun

Josif Staljin. Twitter

A. O.

3.4.2023

Danas je ponedjeljak, 3. april, 93. dan 2023. Do kraja godine ima 271 dan.

Događaji:

1512 - Turski sultan Bajazit Drugi abdicirao u korist sina Selima Prvog.

1922 - Novi Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Josifa Staljina.

1930 - Ras Tafari postao car Haile Selasije Prvi od Abisinije (Etiopija).

1936 - Pogubljen Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, koji je prvi sam preletio Atlantski okean. Otmica i ubistvo toliko su ogorčili javnost SAD da je donesen poseban Zakon o otmici, prema kojem je za taj zločin uvedena smrtna kazna, ali mnogi i sada tvrde da je Hauptman bio nevin i da su zločin počinili nepoznati kriminalci.

1945 - Eduard Beneš obrazovao vladu Narodnog fronta Čehoslovačke, prvu poslije oslobođenja zemlje od nacističke njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Kad se uvjerio da zemlja nezaustavljivo klizi u komunističku diktaturu i bez ikakvih mogućnosti da spriječi takav razvoj događaja, 1948. je podnio ostavku i ubrzo umro.

1948 - Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove", koju je režirao Bojan Stupica, svečano počelo raditi Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umjetnički rukovodilac Stupica.

1975 - Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao 12. svjetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer demonstrativno odbio uslove Međunarodne šahovske organizacije za susret za svjetsku titulu. Fišer je potom napustio šahovsku scenu i privremeno se vratio tek 1992, kad je u nezvaničnom meču za svjetsku titulu u Beogradu i na Svetom Stefanu pobijedio ruskog velemajstora Borisa Spaskog, kojem je 1972. u meču u Rejkjaviku oduzeo titulu.

1990 - Bugarska prešla na predsjednički sistem vladavine i za prvog predsjednika parlament je izabrao Petra Mladenova, a Bugarska komunistička partija je promijenila ime u Bugarsku socijalističku stranku, na čijem čelu je također bio Mladenov.

1991 – Vijeće sigurnosti UN izglasalo rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložen razmještaj mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.

1995 - Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku Burundija.

1996 - U avionskoj nesreći kod aerodroma "Ćilipi" poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun. Avion "T-43" (vojna verzija boinga 737), koji je letio na liniji Tuzla - Dubrovnik, pao je na jedno brdo kod Cavtata, 2,5 kilometra sjeverozapadno od aerodromske piste. Nesreću nije preživio niko od 35 članova posade i putnika, među kojima je bilo 12 službenika Vlade SAD, 12 američkih biznismena, funkcioner Evropske banke za razvoj, urednik New York Times-a, hrvatski prevodilac i fotoreporter.

2003 - Srbija i Crna Gora postala 45. članica Vijeća Evrope.

Rođeni:

1367 - Rođen engleski kralj Henri Bolingbrok, poznat kao Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine do smrti 1413, ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.

1893 - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac i režiser Lesli Hauard, poznat po izuzetno suptilnoj glumi. U Drugom svjetskom ratu je poginuo 1943. kao dvojnik britanskog premijera Vinstona Čerčila, kad su Nijemci iznad Biskajskog zaliva oborili avion u kojem je bio, uvjereni da je premijer u letjelici. Filmovi: "Romeo i Julija", "Pigmalion", "Prohujalo s vihorom", "Intermeco".

1924 - Rođen američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svjetsku slavu donijele filmske uloge "mladih gnjevnih ljudi" pedesetih godina 20. vijeka. Dobio je nagradu "Oskar" za glavnu ulogu u filmu "Na dokovima Njujorka", ali je 1973. odbio da primi "Oskara" za glavnu ulogu u filmu "Kum", protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umjesto da ode na ceremoniju dodjele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: "Tramvaj zvani želja", "Viva Zapata!", "Julije Cezar", "Mladi lavovi", "Jednoooki Džek", "Pobuna na brodu Baunti", "Grofica iz Hongkonga", "Odsjaj u zlatnom oku", "Posljednji tango u Parizu", "Apokalipsa sada".

1930 - Rođen njemački državnik Helmut Kol - kancelar Zapadne Njemačke od 1982. i kancelar Njemačke poslije ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke 1990. Na tom položaju je ostao rekordnih 16 godina, do izbornog poraza 1998.

Umrli:

1682 - Umro španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, koji je najviše slikao religiozne kompozicije baroknog stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične djece, poput slika "Mali prosjak", "Djeca jedu dinju".

1849 - Umro poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama "Poezija", poeme "Anhelli", "U Švajcarskoj", "Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijan", "Fantazi", "Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".

1897 - Umro njemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar, koji je dosljedno njegovao klasičnu muzičku ravnotežu. Kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nežne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga njegovi sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije (Njemački rekvijem), solo pjesme, horovi.

1991 - Umro engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.