NEPROCJENJIVI DETALJI

Teleskop James Webb snimio dosad neviđene fotografije zagonetne ledene planete Uran

Sa svojom izuzetnom osjetljivošću, Webb je uhvatio Uranove mutne unutrašnje i vanjske prstenove, uključujući nedostižni Zeta prsten

Ledena planeta Uran. NASA

E. Ag.

19.12.2023

Slaveći drugu godišnjicu od lansiranja James Webb svemirskog teleskopa (JWST-a) u svemir, NASA, ESA i CSA (Kanadska svemirska agencija), odnosno timovi koji upravljaju teleskopom, usmjerili su ga prema Uranu, kako bi snimili ledenu planetu s prstenovima, mjesecima, olujama i drugim atmosferskim značajkama, uključujući sezonsku polarnu kapu.

Ledeni svijet

Sa svojom izuzetnom osjetljivošću, Webb je uhvatio Uranove mutne unutrašnje i vanjske prstenove, uključujući nedostižni Zeta prsten, izuzetno slab i difuzan prsten najbliži planeti. Također je snimio mnoge od 27 poznatih mjeseci planete, čak i neke male unutar prstenova.

Slika koja podsjeća na svjetleću plavu pikulu, propuštena je kroz infracrvene filtere teleskopa kako bi uhvatila valne duljine koje budući svemirski putnici ne bi vidjeli golim okom, piše Vidi.hr.

U vidljivim valnim duljinama koje je vidio Voyager 2 1980-ih, Uran se činio kao mirna, čvrsta plava lopta, no u infracrvenim valnim duljinama, Webb otkriva neobičan i dinamičan ledeni svijet ispunjen uzbudljivim atmosferskim karakteristikama.

Jedan od najupečatljivijih od njih je sezonska kapa oblaka sjevernog pola planete, a u blizini se može vidjeti i nekoliko svijetlih oluja u blizini i ispod južne granice polarne kape. Broj ovih oluja, te koliko često i gdje se pojavljuju u Uranovoj atmosferi, mogli bi biti posljedica kombinacije sezonskih i meteoroloških učinaka.

Solsticij 2028. godine

Čini se da polarna kapa postaje istaknutija kada pol planete počne usmjeravati prema Suncu, kako se približava solsticiju i prima više sunčeve svjetlosti. Uran svoj sljedeći solsticij doživljava 2028. godine, a astronomi jedva čekaju da dođu u mogućnost pratiti sve moguće promjene u strukturi tih obilježja. Webb će pomoći razdvojiti sezonske i meteorološke učinke koji utječu na Uranove oluje, što je ključno za pomoć astronomima u razumijevanju složene atmosfere planete.

Budući da se Uran okreće na boku pod kutom od oko 98 stepeni, ima najekstremnija godišnja doba u Sunčevom sistemu. Gotovo četvrtinu svake uranske godine Sunce sija iznad jednog pola, gurajući drugu polovicu planete u mračnu zimu dugu 21 godinu.

Uz Webbovu infracrvenu rezoluciju i osjetljivost, astronomi sada vide Uran i njegove jedinstvene značajke s revolucionarnom novom jasnoćom. Ovi detalji, posebno bliskog Zeta prstena, bit će neprocjenjivi za planiranje budućih misija na Uran.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.