Predsjedavajući predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u Glazgovu je predstavio BiH sa drugim svjetskim liderima na UN konferenciji o klimatskim promjenama COP26.

Niz klimatskih izazova

On je kazao kako se ova važna konferencija održava u trenutku kada smo, svakodnevno, kako je rekao suočeni sa posljedicama pandemije, kao i cijelim nizom klimatskih izazova koji pred nas stavljaju težak zadatak za budućnost cijelog svijeta. Kazao je da BiH želi dati svoj doprinos na polju klimatskih promjena.

- Izazovi su različiti za svaku od naših zemalja i bez obzira na to neophodno je da u borbi sa klimatskom krizom budemo na istoj strani i djelujemo zajedno. Kao što je i neophodno da postavimo realno ostvarive ciljeve jer će za implementaciju biti potrebna značajna finansijska sredstva, posebno u zemljama sa nižim GDP-em, kao što je i moja zemlja. Moja zemlja ulaže napore u smanjenje emisije stakleničkih gasova, ali ćemo u narednom periodu morati ulagati i više napora kako bismo postigli ciljeve koje smo postavili sami sebi - rekao je Komšić.

Omogućavanje tranzicije ka održivosti

Naveo je da je BiH u aprilu ove godine dostavila Okvirnu konvenciju UN-a, potvrđujući svoju opredijeljenost ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma.

U cilju ispunjenja ciljeva na prevenciji klimatskih promjena, Komšić je istakao da radimo i na omogućavanju tranzicije ka održivosti i stvaranju povoljnog okruženja za privlačenje investicija privatnog sektora u čistu, pristupačnu energiju.

- Bit će nam potrebna značajna međunarodna pomoć kada je riječ o transferu tehnologije, uspostavljanju finansijskih mehanizama za podsticanje dekarbonizacije, kao i finansijska podrška za projekte koje se odnose na klimatska pitanja. U cilju dalje dekarbonizacije energetskog sektora, u novembru 2020. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Sofijsku deklaraciju, čime je preuzela obavezu da će zajedno sa EU raditi na tome da Evropa bude klimatski-neutralan kontinent do 2050. godine. S tim u vezi, jedna od najvažnijih aktivnosti na kojoj trenutno radimo je izrada Integrisanog energetskog i klimatskog plana za period 2021-2030. godina (NECP BiH). Ovim dokumentom se usklađuju višestruki ciljevi: Evropske unije u oblasti energetike i klime, Okvirne Konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime, Pariškog sporazuma i Energetske zajednice - izjavio je Komšić.

Definiranje ciljeva

Istakao je i da će bosanskohercegovački plan definirati ciljeve za povećanje mjera energetske efikasnosti, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih gasova do 2030. godine, kao i potrebne politike i mjere za njihovo ostvarivanje.

- Ovdje bih naglasio da u okviru izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, Bosna i Hercegovina radi na izradi Mape puta za tranziciju regiona bogatih sa ugljem. Takva tranzicija regiona bogatih sa ugljem i kompletnog energetskog sektora u Bosni i Hercegovini mora biti pravedna, i omogućiti prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije bez gubitka radnih mjesta. Kada je sektor energije u pitanju, za Bosnu i Hercegovinu je od najveće važnosti definisati načine finansiranja energetske tranzicije. Energetska tranzicija zahtjevaće značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika. U tom smislu, Bosna i Hercegovina će, kao i niz drugih zemalja, trebati značajnu međunarodnu finansijsku pomoć i podršku za dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine - naveo je Komšić.