REPORTAŽA

Priča iz Bakua, prijestonice Azerbejdžana: Simbioza civilizacija

Bogata historija prepliće se s modernim zdanjima velikih tornjeva koji svjedoče napretku zemlje temeljenom na prirodnim resursima nafte i plina

Piše: Danijal Hadžović

15.11.2021

Baku noću. Agencije

Smješten na zapadnoj obali Kaspijskog mora, Baku je glavni grad Republike Azerbejdžan. To je najveći grad te najvažniji kulturni i trgovački centar Kavkaza. Osim što je jedan od najvažnijih industrijskih, trgovačkih i kulturnih centara zemlje, Baku je važan i kao lučki grad. 

Većina stanovnika su Azerbejdžanci. Godine provedene pod arapskim, osmanskim i ruskim suverenitetom oblikovali su kulturnu baštinu Azerbejdžana.


Utjecaj religije

Mnogo je historijskih građevina u Bakuu. Bogata historija prepliće se s modernim zdanjima velikih tornjeva koji svjedoče napretku zemlje temeljenom na prirodnim resursima nafte i plina. Ipak, u Azerbejdžanu ćete među običnim stanovništvom jasno osjetiti da je to ipak država koja, u pogledu standarda, zaostaje u odnosu na ono što vidimo u zapadnim zemljama.

Azerbejdžanci su susretljiv, ljubazan i otvoren narod. Azerbejdžan je sekularna država. Gotovo cjelokupnu populaciju (blizu 97 posto) čine muslimani, ali ono što možete vidjeti na ulicama grada ukazuje na to da je vrlo slab utjecaj religije na život i ponašanje Azerbejdžanaca. S obzirom na to da je Azerbejdžan bio republika u Sovjetskom savezu, kada je u pitanju komunikacija sa stanovništvom, vjerovatno ćete više sreće imati ako znate ruski, a ne engleski jezik. Ono što Azerbejdžancima svakako ne nedostaje je nacionalni ponos. Osim zastava Azerbejdžana koje su postavljene na trgovima i vladinim zgradama, teško da ćete vidjeti ijednu stambenu zgradu u Bakuu da nema istaknuto barem nekoliko zastava u zanimljivoj kombinaciji plave, crvene i zelene.

Prosječna plaća u Azerbejdžanu iznosi 725 azerbejdžanskih manata (oko 718 KM). U ugostiteljskim objektima i prodavnicama primijetit ćete da su ponuda i usluga mnogo skromnije u odnosu na ono na šta ste navikli u evropskim metropolama. Ipak, Azerbejdžan nudi mnoge jedinstvene građevine i mjesta koja vam garantiraju vrhunsko iskustvo.


Historijske građevine

Među prvim mjestima koja trebate posjetiti svakako je Stari grad (Icheri Sheher), koji lokalno stanovništvo naziva Tenement Distrikt, u kojem se nalaze mnoge historijske građevine.

Stari grad, koji se kao naselje koristio od razdoblja paleolitika, prihvaćen je kao jedna od ugroženih svjetskih baština 2003. godine, nakon što je 2000. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Postoji više od pedeset historijskih građevina koje trebate posjetiti u Starom gradu.

Širvanšahova palača, koja se smatra jednim od najvažnijih primjera lokalne arhitekture, izgrađena je u doba Ibrahima Halilulaha, kralja iz dinastije Širvanšah.

Djelo iz 15. stoljeća u Starom gradu, nakon što je u prošlosti korišteno kao bolnica i kasarna, sada služi kao muzej, koji možete posjetiti svakog dana u sedmici između 10 i 18 sati. Ima različite dijelove, kao što su grobnica, džamija i tursko kupatilo. Osim kraljevih stvari, u muzeju su izloženi i vitraži, tepisi i ručni radovi.

Ono što će vam prvo privući pažnju u centru Azerbejdžana su čuveni „Plameni tornjevi“ (Flame Towers), jedno od najviših zdanja u Bakuu. Sastoji se od tri tornja, u kojima su smješteni uredi, rezidencije i hoteli. Za zgradu je utrošeno oko 350 miliona dolara, a izgradnja je završena za šest godina. Smatra se jednim od najprepoznatljivijih simbola Azerbejdžana.

Također, jedna od prepoznatljivih građevina je Kulturni centar „Heydar Aliyev“, koji je projektirala poznata arhitektica Zaha Hadid. Pušten je u rad 2012. Otvorena na 89. rođendan Hejdara Alijeva, zgrada sadrži koncertne dvorane, umjetničke galerije, muzej i biblioteku. Centar „Heydar Aliyev“, koji nosi potpis Safeta Kaja Bekirolua u dizajnu detalja, postao je popularno mjesto u Bakuu.

Azerbejdžanski nacionalni muzej tepiha, koji nosi titulu prvog i najvećeg muzeja tepiha na svijetu, osnovan je 1967. godine pod vodstvom izrađivača tepiha i slikara Letifa Kerimova. Više od 6.000 tepiha izloženo je u muzeju koji se nalazi u ulici Mikajil Husejnov. Tepisi prikupljeni iz različitih regija Azerbejdžana razvrstani su prema hronološkom redu i mjestu proizvodnje. Azerbejdžanci su ponosni na svoje tepihe i historiju njihove proizvodnje te će vam s ponosom istaknuti da su njihovi tepisi bolji od perzijskih.


Bogata historija

Svakako, kada krenete prema centru Azerbejdžana, vašu pažnju neće moći mimoići „Djevojački toranj“, visok 27 metara, za koji se smatra da je drevni zoroastrijski hram.

Izgrađen je u 12. stoljeću. Toranj, čija je historija ispričana u mnogim pričama, korišten je kao svjetionik u 18. i 19. stoljeću. Zgrada od osam spratova u jugoistočnom dijelu Starog grada danas je dom prodavača suvenira. Ako se popnete na vrh tornja, možete fotografirati luku, plažu i historijske građevine Starog grada.

Azerbejdžanska hrana i kulinarska kultura sadrži bogatstvo geografije u kojoj se nalazi, a prepoznat ćete mnoga jela koja su srodna s bosanskom kuhinjom. Čorbe, kebabi i deserti spadaju među najistaknutija jela azerbejdžanske kuhinje. Na kulturu azerbejdžanske kuhinje posebno su utjecale kavkaska, turska, iranska, arapska, kineska i indijska kuhinja.

Noćni život u Bakuu je prilično šarolik. Ulice su pune do kasnih noćnih sati, a mnogobrojni kafići i klubovi garantiraju dobar provod.

Ipak, kada se sve sagleda, ne možete se oteti utisku da su Baku i Azerbejdžan iskoristili samo dio svog potencijala te da pune mogućnosti ovog grada tek trebaju biti ostvarene.



Nezami Gandžavi

Jedna od ličnosti čiji spomenik i nazivi krase mnoge institucije i mjesta u Bakuu je veliki pjesnik Nezami Gandžavi (Nizami Ganjavi). On se smatra najvećim pjesnikom romantične epike u perzijskoj književnosti. On je perzijskoj epici donio kolokvijalni i realistični stil. Njegova zaostavština je naširoko cijenjena i zajednička je za Afganistan, Azerbejdžan, Iran, region Kurdistan i Tadžikistan.

Upravo po Nezamiju Gandžaviju ime nosi centar koji organizira Global Baku Forum, na kojem učestvuju mnoga ugledna svjetska politička imena.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.