SAMIT U SOLUNU

Džaferović: Zahvaljujući podršci međunarodne zajednice u BiH uspijevamo držati stvari pod kontrolom

Nije tajna da u Bosni i Hercegovini postoje akteri koji su pod ruskim utjecajem, istakao je

H. J. I.

10.6.2022

Šefik Džaferović. Screenshot / Fena

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović učestvovao je na samitu predsjednika država i vlada Procesa za saradnju u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji se održava danas u Solunu u Grčkoj. 

Džaferović je u obraćanju izjavio da je u ovom trenutku od najveće važnosti pružiti pomoć Ukrajini da se odbrani od ruske agresije.

- Na sličnim skupovima proteklih godina, nerijetko smo mogli čuti da se svijet ubrzano mijenja te su do u detalje rasvjetljavane te promjene. Danas, nakon pandemije i agresije na Ukrajinu, postalo je više nego očigledno da svijet više nije isti. Promijenjena je čitava sigurnosna arhitektura evropskog kontinenta. U ovom trenutku je od najveće važnosti pružiti pomoć Ukrajini da se odbrani od agresije. Lekcija koju moramo znati jeste da će mir biti sve bliži, kako agresor bude svjesniji da će, kako vrijeme bude odmicalo, morati plaćati sve skuplju cijenu - kazao je Džaferović te dodao:

- Za razliku od Bosne i Hercegovine, kojoj je nametnut nepravedan embargo na uvoz oružja, u vremenu agresije od 1992. do 1995. godine, Ukrajina je pravovremeno snabdjevena odbrambenim oružjem. To govori da, iako se historija ponavlja, međunarodna zajednica ipak uči. Ono što je najvažnije jeste da se sačuva evropsko i euroatlantsko jedinstvo. Da nije bilo tog jedinstva i podrške Ukrajini, pitanje je gdje bi se agresija zaustavila.


Teška politička kriza

Džaferović je istakao da se rat u Ukrajini zasad nije prelio na druge države, ali njegove implikacije su ogromne, a to se, kako je kazao, vidi na zapadnom Balkanu, a naročite posljedice osjećaju se u Bosni i Hercegovini.

- Već duže od godinu dana u mojoj zemlji traje teška politička kriza, koja je naročito intenzivirana uoči i nakon agresije na Ukrajinu. Nije tajna da u Bosni i Hercegovini postoje akteri koji su pod ruskim utjecajem. Upravo su oni svojim djelovanjem doveli u pitanje Daytonski sporazum i 27 godina njegove implementacije, prijeteći secesijom i preduzimajući konkretne antiustavne korake koji vode ka tom cilju. Ovo se posebno čini ugrožavanjem institucija Bosne i Hercegovine koje naš Ustav definiše kao potrebne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao što su jedinstvene Oružane snage BiH, porezni sistem, pravosuđe i drugo", kazao je on te dalje dodao:

- Zahvaljujući podršci međunarodne zajednice, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Ujedinjenim Kraljevstvom, uspijevamo držati stvari pod kontrolom, iako je stanje još vrlo krhko. Od esencijalnog značaja je što je međunarodna zajednica ponovo osnažila mehanizme uspostavljene u Bosni i Hercegovini, na temelju Poglavlja 7 Povelje UN-a koje nalaže međunarodnu akciju u svrhu očuvanja mira. Tu prvenstveno mislim na Ured visokog predstavnika i međunarodnu vojnu misiju - EUFOR.


" Naš cilj nije da OHR ostane vječno"

Podsjetio je da je Visoki predstavnik u BiH, ispunjavajući svoje obaveze prema Dejtonskom sporazumu, i koristeći se ovlastima koje proizlaze iz tog sporazuma, poništio neke secesionističke poteze vlasti bosanskohercegovačkog entiteta RS, kojima je ugrožen ustavni poredak i mir u Bosni i Hercegovini.

- Istovremeno, visoki predstavnik je spriječio pokušaj dijela ministara, koji su, zloupotrebljavajući pravo etničkog veta, pokušali da suspenduju demokratiju u Bosni i Hercegovini, uslovljavajući održavanje izbora izmjenama Izbornog zakona. Dejtonski mirovni sporazum je imao za cilj zaustaviti rat. Zato je sistem koji je njime uspostavljen ostao nedovršen. Ostale su mogućnosti za blokade i zloupotrebe, naročito kada je u pitanju korištenje etničkog i entitetskog veta. Jednostavno kazano, domaćim akterima je data mogućnost da blokiraju skoro svaku odluku i nekažnjeno paralizuju čitav sistem. Jedina instanca koja ih je mogla sankcionisati i deblokirati sistem upravo je Ured visokog predstavnika, zbog čega je i formiran - kazao je.

Kako je rekao, u BiH je potrebno da se izgrade domaće mehanizme odgovornosti i dovrši sistem, kako OHR više ne bi trebao.

- Naš cilj nije da OHR ostane vječno, već da se dovrši izgradnja funkcionalnog sistema, tako da, i kada jednog dana OHR ode, država može samostalno funkcionisati. Sve do tada, međunarodna supervizija će nam trebati, jednako kao što je, u vidu savezničkih kontrolnih savjeta bila izuzetno korisna drugim državama, poput Njemačke i Austrije, nakon Drugog svjetskog rata. Zahvaljujući toj superviziji i međunarodnoj podršci, a ne uprkos njoj, ove su zemlje postale među najuređenijim državama Evrope - rekao je Džaferović.


Članstvo u EU i NATO

Dodao je da su strateški ciljevi Bosne i Hercegovine članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.

- Od Pakta stabilnosti koji je održan 1999. godine u Sarajevu, kada je zemljama Jugoistočne Evrope obećana euroatlantska perspektiva, pa preko samita u Solunu 2003. godine, kada je Evropska unija otvorila svoja vrata, napravili smo izuzetan napredak. Proveli smo brojne reforme i znatno unaprijedili odnose u regiji. Jasno nam je da u samoj EU postoje brojni problem koji su rezultirali strahom od proširenja. Ali nikada ne treba zaboraviti da je Evropska unija, uprkos svim poteškoćama, sa svim novim članicama postala jača, bolja i sigurnija nego što bi bila bez njih. Nemam nikakvu dilemu da bi tako bilo i sa uključenjem Bosne i Hercegovine i drugih država ovog dijela Evrope. Zato očekujem da se na predstojećem Samiru Evropska unija - Zapadni Balkan ovog mjeseca, snažno podrži i unaprijedi evropski put Bosne i Hercegovine - istakao je.

Naglasio je i kako podržava inicijativu koju je iznio predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status.

- Time bi međunarodna zajednica vratila dug prema BiH. Bosna i Hercegovina je 2004. bila rame uz rame s Hrvatskom na EU putu, ali je, zbog neispunjavanja obaveza međunarodne zajednice predviđenih Daytonom, BiH s vremenom izgubila korak. Također očekujem da se na narednom summitu NATO-a, snažno podrži i unaprijedi NATO integracijski put Bosne i Hercegovine - kazao je Džaferović.


BiH podržava regionalnu saradnju

Napomenuo je također da Bosna i Hercegovina podržava regionalnu saradnju.

- Želimo graditi dobre odnose sa svojim susjedima, rješavati otvorena pitanja dijalogom, a ako to nije moguće, onda kroz institucije međunarodnog prava. Svoju opredijeljenost za regionalnu saradnju potvrdili smo i pristupanjem Zajedničkom regionalnom tržištu, u okviru Berlinskog procesa. Izuzetno smo zainteresovani za implementaciju ove inicijative, u saradnji s EU, kako bismo našim građanima omogućili da konzumiraju četiri osnovne slobode kretanja (ljudi, roba, usluga i kapitala) na području cijelog Zapadnog Balkana. Zato me izuzetno raduje što se rezolucijom ovog summita podržava Berlinski i Zajedničko regionalno tržište. Bosna i Hercegovina je kredibilan partner za regionalnu saradnju, te želimo da snažno doprinosimo ovim procesima, kako bismo našim građanima osigurali mirnu, stabilnu i prosperitetnu budućnost - rekao je Džaferović u obraćanju.

Fokus samita u Solunu je jačanje sigurnosne saradnje, razmjena iskustava i mišljenja u jačanju demokratskih institucija i ljudskih prava, ekonomska saradnja u kontekstu evropske perspektive Jugoistočne Evrope, kao i pitanja zaštite okoliša i promocije održivog razvoja.

Grčka predsjedava SEECP-om po treći put, a ovogodišnji samit nosi naziv "Strenghtening SEE Synergies" (Jačanje sinergija jugoistočne Evrope).

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.