NA DANAŠNJI DAN

Masakr na Tuzlanskoj kapiji u kojem je poginula 71 mlada osoba

Novak Đukić, bivši oficir VRS-a, koji je u to vrijeme bio komandant TG Ozren, proglašen je krivim i osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju 25 godina

Spomen-obilježje na mjestu masakra - Tuzlanskoj kapiji. crna-hronika.info

25.5.2023

Na današnji dan 1995. godine, srpske agresorske snage s planine Ozren ispalile su, u 20:55 sati, smrtonosnu granatu na tuzlansko sastajalište mladih Kapija i počinile masakr u kojem je ubijena 71, a ranjeno 150 osoba. Prosjek starosti poginulih bio je 24 godine.

Zločin na Tuzlanskoj kapiji i nad tuzlanskom mladošću je jedan od najtežih zločina počinjenih nad civilima Tuzle koji se dogodio tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

Novak Đukić, bivši oficir Vojske Republike Srpske, koji je u vrijeme masakra bio komandant Taktičke grupe Ozren, uhapšen je u Banjoj Luci 7. novembra 2007. godine. Suđenje mu je počelo 11. marta 2008. godine, a 12. juna 2009., Đukić je proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju 25 godina.

Ovaj dan je proglašen Danom žalosti u Federaciji BiH, a na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojen je zaključak kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH da usvoji odluku o proglašenju 25. maja 2023. godine Danom žalosti na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

Krešimir Ćosić. ezadar.net.hr

Umro Krešimir Ćosić, košarkaška legenda

Krešimir Ćosić, jugoslavenska i hrvatska košarkaška legenda, preminuo je 25. maja 1995. u Baltimoru, u SAD. Popularni Krešo uvršten je među 50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi, a bio je prvi Evropljanin uvršten u sastav All American (All Stars).

Ćosić je košarkašku karijeru počeo u KK Zadar, 1965. godine, potom je igrao u Ciboni, te u Sloveniji i Italiji. Za evropsku reprezentaciju igrao je šest puta, a proglašen je najboljim igračem evropskih prvenstava 1971. i 1975. godine.

Državno prvenstvo Jugoslavije osvojio je šest puta, a košarkaški kup četiri puta. S Cibonom je osvojio Kup pobjednika kupova (1982.). S reprezentacijom Jugoslavije, za koju je nastupio 303 puta, osvojio je tri evropska i dva svjetska prvenstva, a na Olimpijskim igrama zlatnu (1980. u Moskvi) i dvije srebrene medalje (1968. u Meksico Sitiju i 1976. u Montrealu).

U periodu od 1969. do 1973. godine igrao je u SAD za Univerzitet „Brigham Young“. Bio je prvi neamerikanac kojeg su uzeli na draft u NBA ligi.

Trenerska i diplomatska karijera

Trenersku karijeru Ćosić je počeo 1976. godine u slovenskom klubu Olimpija iz Ljubljane, a potom je kao trener državne reprezentacije Jugoslavije debitovao na Evropskom prvenstvu 1985. godine u Njemačkoj.

Jugoslavenska reprezentacija pod njegovim vodstvom osvojila je srebro na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine.

Godine 1992., Ćosić je imenovan ministrom savjetnikom u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Vašingtonu.

Nakon što je obolio od raka limfoma, Krešimir Ćosić je preminuo u 47. godini života. 

Sarajevski balet. sarajevo.co.ba

Prva predstava Sarajevskog baleta

Na današnji dan 1950. godine, na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu Sarajevski balet izveo je svoju prvu samostalnu predstavu -"Žetva" Borisa Papandopula.

Iako je osnovan 1946. godine, Sarajevski balet je svoju prvu samostalnu predstavu izveo tek četiri godine kasnije. A kada je, 1951. godine, vodstvo ovog ansambla preuzeo Franjo Horvat, koji je bio i koreograf, Sarajevski balet je počeo ispisivati novu stranicu u historiji kulture i umjetnosti Sarajeva.

Radio sve vrijeme agresije

U prvih 10 godina ansambl je izveo više od trideset premijera, među kojima su djela klasičnog repertoara, kao i osnovi domaćeg baletskog stvaralaštva, a njegovan je i neoklasični stil.

U vrijeme agresije na BiH, od 1992. do 1995. godine, Sarajevski balet nije prestajao s radom.

U sklopu obilježavanja 100. godišnjice rada Narodnog pozorišta Sarajevo, na sarajevskim pozorišnim daskama, u koreografiji i režiji Edine Papo, 29. decembra 2021., nakon 71 godinu, ponovo je odigrana baletna predstava “Žetva”. 

Nekadašnja proslava (slet) Dana Mladosti i Titovog rođendana na stadionu u Beogradu. viamedia.info

Nekadašnji Dan mladosti

Na današnji dan je u bivšoj zajedničkoj državi naroda na prostoru regije, Jugoslaviji, obilježavan jedan od najvećih praznika - Dan mladosti, proslavljan i kao rođendan doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

Na svečanoj ceremoniji na stadionu u Beogradu hiljade djece i mladih igralo je, slaveći dan Titovog rođenja i uzvikujući: „Mi smo Titovi, Tito je naš“, a Titu bi na toj ceremoniji, uz rođendanske čestitke, bila predata Štafeta mladosti, koju su mjesec i po prije 25. maja nosili mladi ljudi širom Jugoslavije.

Titov ponovni rođendan

Titov rođendan je, ustvari, bio 7. maja (1892.), ali je 25. maj proglašen njegovim rođendanom nakon što je preživio Desant na Drvar, jedan od najžešćih njemačkih napada na jugoslavenske partizanske odbrambene jedinice u Drugom svjetskom ratu, koji je počeo 25. maja 1944. godine. Na Titovu inicijativu od 1957. godine taj dan se počeo proslavljati i kao Dan mladosti.

Dan mladosti je nakon Titove smrti, 1980. godine, proslavljan u cijeloj Jugoslaviji do 1987., kada je nošena posljednja Štafeta mladosti. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.