OTVORENO

Sredoje Nović za “Dnevni avaz”: Moramo smirivati tenzije, niko ne želi secesiju, ovoj zemlji je dosta rata

Ukoliko je tačna Konakovićeva informacija o nezakonitom prisluškivanju OSA-e, onda je BiH u katastrofalnom stanju kada je o sigurnosti i demokratiji

Avaz

Alen Bajramovic

25.9.2023

“Od Detlaka do Ist Rivera” naziv je knjige Sredoja Novića, aktuelnog delegata Doma naroda PSBiH i nekadašnjeg državnog ministra, autobiografsko djelo u kojem bi se trebali pronaći najzanimljiviji detalji iz bogate biografije autora rođenog u malom selu kod Dervente, koji je na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao davne 1970., a magistrirao 12 godina kasnije. Knjiga sadrži 600 stranica, nedovoljnih da na njih stane život koji traje 76 i radni vijek dug 54 godine.

- Htio sam, sa svog aspekta, da neke stvari iznesem u javnost, sa željom da ne ulazim u preciznosti i pojedine dijelove, pogotovo u teme vezane za Službu ili nešto što može biti iritantno. To sam ostavio za neka druga vremena - kaže Nović u razgovoru za “Avaz”.

Značaj dijaloga

Najveći dio karijere proveo je u policijskim i sigurnosnim službama. Nović je nekadašnji visoki funkcioner SUP-a RBiH, potom tadašnje Službe državne bezbjednosti i Predsjedništva RBiH. Tokom rata je radio kao profesor u Banjoj Luci, nakon rata u više navrata je imenovan za ministra unutrašnjih poslova RS, bio je prvi direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) te državni ministar civilnih poslova.

- U knjizi je oko 70 podnaslova. Tu su moji brojni susreti s običnim građanima, njihove životne priče, razgovori s nekadašnjim političkim liderima, moja viđenja nekih situacija, tako da mislim da je obuhvaćen jako širok dijapazon i da je štivo koje će se moći čitati. Detlak je mjesto gdje sam rođen, a na Ist Riveru (East Reaver) sam držao govor u Ujedinjenim narodima. Uvijek sam razmišljao da li je moguće da čovjek iz tog malog, nepoznatog sela, bosonogo dijete iz dvanaestočlane porodice u kojoj smo rasli kako smo rasli, iako mu roditelji nisu bili ni politički lideri, ni nosioci spomenica, bogatstva, ode u svijet, školuje se… I onda dođete u period kada možete reći da vam je karijera dosta bogata - ističe Nović.

Teško mu je izdvojiti najzanimljivije poglavlje i vjeruje da će čitaoci odlučiti o tome. Na ratnom periodu kratko se zadržao, opisujući segmente poput svog izlaska iz Sarajeva. Rat opisuje kao tragediju o kojoj i danas postoje različita mišljenja. Komentirajući aktuelnu situaciju u državi, vrijeme u kojem se rat ponovo spominje, Nović kaže da je ključni problem izostanak dijaloga političkih rukovodstava.


Screenshot

- Ni međunarodna zajednica ni domaće snage nisu pridavali značaj dijalogu unutar BiH, svi su se utrkivali da razgovaraju s međunarodnim činiocima i svako sa svog aspekta ima nekoliko istina, ako su one uopšte istine. Mi nikad nismo smogli snage u BiH da se otvorena pitanja, ma ko kakva imao, stave na sto i da se zajednički, u miru i staloženo razgovara. Ili smo bili nesposobni da to uradimo, ili smo bili pod pritiskom međunarodne zajednice. To činimo i danas, što ne vodi BiH u svjetliju budućnost. Žao mi je što moram da kažem što će ovakvo valjanje u blatu građane BiH dugoročno držati u stanju u kojem se ne vidi zeleno svjetlo - dodaje Nović.

Na sceni je puno politikantstva, a sve manje državnika koji BiH mogu voditi u zajedničkom interesu svih građana, tvrdi naš sagovornik, te dodaje da je dijalog put ka izlasku iz sadašnjih podjela i dosta teške situacije.

- Nema iskrenog dijaloga. I kada se sjedi, stalno se kalkuliše da bi se dopalo nekome sa strane. To je najpogubnija politika. Ako se želi BiH dugoročno, kao zajednica ravnopravnih naroda koji žive u njoj, nema niko ko je preči od razgovora i pokušaja dolaska do rješenja. Danas se svi zaklanjaju iza prošlosti. Ja ne pripadam onima koji kukaju, ali nema nevinih unutar BiH. Graditi ovu zemlju na žrtvama, bez obzira na to ko one bile, a žrtve su bile na svim stranama, najsramnije je što se može dogoditi - kaže Nović.

Ne vjeruje u mogućnost novih sukoba u BiH niti u raspad države.

- Šta god mi govorili ili mislili, vidite da se ponešto i kreće naprijed. Da se donose određeni zakoni. Nije to nešto idealno, nije ono što bismo mi svi kao građani htjeli, ali naprosto ovdje ne može drugačije, osim korak po korak. Ne treba se stalno u javnosti kačiti za svaku izjavu, jer događaji pretiču jedan drugi. Mislim da treba polako smirivati tenzije. Ne vidim da neko želi secesiju, da neko želi rat. Ako ovoj zemlji nije bilo dosta rata, onda ne znam šta bi to značilo - pojašnjava.

Stranačka OSA

Komentirajući nedavnu izjavu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da je OSABiH pod upravom Osmana Mehmedagića nezakonito prisluškivala više od 100 političara, novinara i drugih osoba, Nović kaže da Konaković obavlja jednu od najvažnijih funkcija u ovoj zemlji i da je član Izvršnog obavještajnog odbora, a, ako je njegova izjava tačna, onda je BiH u katastrofalnom stanju kada je o sigurnosti i demokratiji riječ.

- Odgovor mora dati postojeća garnitura OSA-e BiH, je li ona izvor tih podataka, gospodin Konaković te podatke mora zvanično uputiti Tužilaštvu BiH, kakav god mi odnos imali prema Tužilaštvu. Te informacije mora dati i Obavještajnom odboru unutar Vijeća ministara, kao i Komisiji za nadzor nad radom OSA-e, kako bi se sve rasvijetlilo i stavila tačka na to. Za mene, kao čovjeka koji ponešto zna te službe, to je nešto najporaznije što sam mogao čuti posljednjih decenija. A dodatno, ako je istina da je kod čovjeka koji je uhapšen u Srbiji (Salko Zildžić, federalni poslanik, op. a.) nađena službena legitimacija OSA-e, onda ko još može reći da OSA nije bila pod dominacijom jedne partije? I to stvara probleme unutar BiH, to stvara sumnju svih i ne treba se čuditi što ljudi, neko glasnije, a neko manje glasan, upućuje oštrice ka Sarajevu, političkoj strukturi koja je davala službene legitimacije svojim partijskim liderima. To je nešto što se mora definitivno raščistiti, jer to nije samo političko već mnogo krupnije bezbjedonosno pitanje - naglašava Nović.

Uvjeren sam da su stotine ljudi iz partijskih struktura dobile takve legitimacije, pa i danas koriste blagodati te službe.

Nović je član Interresorne radne grupe PSBiH za izmjenu izbornog zakonodavstva i kaže da nema dileme hoće li se ili ne ispuniti i ovaj zadatak na evropskom putu.

- Moraju se učiniti nadnapori da se riješe krupna pitanja. Nekoliko ih ima, a najkrupnija su politička pitanja, pitanja izbora članova Predsjedništva BiH, ispunjavanja odluka Evropskog suda za ljudska prava, a imate i drugi dio zaštite integriteta izbornog procesa. Nema razgovora da li to trebamo ili ne, na tome moramo intenzivno raditi, uključujući i primjenu određenih tehničkih mjera kod glasanja, s tim da se mora isključivo zakonom sve predvidjeti kako bismo mogli imati puno povjerenje u izborni proces. Sada su i proces i CIKBiH u potpunosti kompromitovani, ne znam da li ijedna partija više vjeruje CIK-u BiH - kaže Nović.

Evropski put

Uvjeren je da su svi politički akteri u BiH čvrsto opredijeljeni za evropski put, ali ponavlja da se promjene u BiH ne mogu dešavati brzo.

- Mi to ne trebamo raditi zbog njih, već zbog građana BiH da donosimo kvalitetne zakone. Ja se zalažem za to da zakone, ako treba, mijenjamo svaki mjesec, mic po mic. Niko, pa ni EU ne može očekivati da u BiH donesemo zakon kakav je u Austriji, Njemačkoj ili Francuskoj, već moramo, kako vrijeme sazrijeva, sazrijevati i mi i postepeno mijenjati određene norme. Nije tragično ako danas promijenimo tri člana jednog zakona, pa za tri mjeseca još tri. To je ohrabrenje i put kojim ćemo doći do nečeg kvalitetnog - ističe delegat u Domu naroda PSBiH Sredoje Nović.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.