NA DANAŠNJI DAN

Rade Paprica, bh. fudbaler i „Željina“ legenda, slavi 67. rođendan

Danas je srijeda, 29. novembar/studeni 2023. godine, do kraja godine preostala su još 32 dana

Rade Paprica. paokfc.gr

I.P.

29.11.2023

Na današnji dan 1956. godine, rođen je bosanskohercegovački fudbaler Rade Paprica. Na početku fudbalske karijere igrao je za Sutjesku iz Foče, a prelaskom u sarajevski Željezničar, 1977. godine, stekao je punu fudbalsku afirmaciju.

Pod vođstvom trenera Ivice Osima sa „Željom” je igrao u finalu Kupa Jugoslavije 1981. godine. Tokom osamdesetih bio je dio čuvenog napadačkog kvarteta Željezničara koji su, uz Papricu, činili još Baždarević, Nikić i Bahtić. Rade je u dresu “Plavih” odigrao 194 utakmice i postigao 68 golova. Bio je jedan od miljenika “Manijaka” koji su mu na utakmicama skandirali: “Hapa, hapica, Rade Paprica!”.

Godine 1984., potpisao je ugovor s grčkim klubom PAOK. Bio je jedan od ključnih igrača kada je PAOK 1985. godine osvojio grčko prvenstvo.

Igrao je za turski Bešiktaš jednu godinu, dok je trener bio Miloš Milutinović. Za Apolon Kalamariju također je igrao jednu godinu i zatim u Kipru tri godine, za APOP Pafos. Nakon završetka igračke karijere, Paprica je, od 1992. godine, radio kao trener u mlađim kategorijama PAOK-a.

1314. - Umro francuski kralj Filip IV "Lijepi" (Philippe le Bel) , koji je 1306. protjerao iz Francuske sve Jevreje i konfiskovao im imovinu. U sukobu za prevlast nadjačao je papu Bonifacija VIII i prenio je papsku stolicu u Avinjon. Radi učvršćenja pozicije u borbi protiv vatikanske kurije, 1302. je - prvi put u historiji Francuske - sazvao Skupštinu triju staleža, čime je građanski stalež počeo da učestvuje u političkom životu zemlje.

1516. - Preminuo italijanski slikar Đovani Belini (Giovanni Bellini), jedan od tvoraca Venecijanske škole slikarstva quattrocenta i najslavniji iz slikarske porodice Belini, iako je za njegovog života cjenjeniji bio njegov brat Gentile. Bio je učitelj čuvenih slikara Đorđona (Giorgione) i Ticijana (Tizian).

1543. - Umro njemački slikar Hans Holbajn Mlađi (Holbein), koji je uz Direra (Dürer) najznačajniji njemački renesansni slikar. Objektivnost zapažanja, psihološka pronicljivost i virtuoznost crteža uvrstile su ga među najveće svjetske portretiste. Posebno mjesto zauzimaju portreti iz engleskog aristokratskog društva, rađeni kredom u kraljevskom dvorcu u Vindzoru, gdje je bio dvorski slikar kralja Henrija VIII.

1643. - Umro Klaudio Monteverdi (Claudio), italijanski kompozitor. Bio je instrumentalist i pjevač na dvoru u Mantovi te muzički direktor crkve Sv. Marka u Veneciji. Posljednji je veliki majstor italijanskog renesansnog madrigala i prvi izraziti operski dramatičar baroka. Sačuvane opere su: "Orfej", "Tužaljka" iz opere "Arijana", "Uliksov povratak u domovinu" i "Krunidba Popeje".

1803. - Rođen Johan Kristijan Andreas Dopler (Johann Christian Doppler), austrijski matematičar i fizičar, najpoznatiji po hipotezi koja nosi ime Doplerov efekt.

1846. - Umro Hammamizade Ismail Dede Efendija, jedan od najvećih turskih kompozitora. Studirao je kod Ali Nutki Dedea i naučio da svira ney, u Yenikapı Mevlevihanesi. Postao je "Dede" 1799. godine. Razvio je kompozitne muzičke modove "sultanî yegah", "nev-eser", "saba-buselik", "hicaz-buselik" i "araban kürdî". Danas je dostupno više od dvije stotine njegovih kompozicija.

1849. - Rođen Džon Ambroz Fleming (John Ambrose), engleski inžinjer elektrotehnike i fizičar koji je izumio prvi termoionski ventil ili vakuumsku cijev, dizajnirao radio predajnik kojim je napravljen prvi transatlantski radijski prijenos, a također je uspostavio pravilo desne ruke koje se koristi u fizici.

1854. - Umro srpski pisac i državnik Mateja Nenadović, predsjednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Njegovi "Memoari", jedno od najboljih memoarskih djela srpske književnosti, izvor su podataka o događajima i ljudima u vrijeme Prvog srpskog ustanka.

1874. - Matica ilirska promijenila naziv u Matica hrvatska.

1895. - Rođen američki filmski režiser i koreograf Bazbi Berkli (Busby Berkeley), koji je utemeljio principe mjuzikla kao filmskog žanra. Koristio je vožnju kamere na nov način i služio se montažom kao bazičnim elementom ritmičke strukture. Filmovi: "Kopači zlata 1933", "Holivudski hotel", "Vrt na mjesečini", "Kometa nad Brodvejom", "Bebe u vojsci", "Osnujmo orkestar", "Bebe na Brodveju", "42. ulica", "Rimski skandali".

1899. - Osnovan španski fudbalski klub FC Barcelona. Za njegovo osnivanje zaslužna je grupa švajcarskih, engleskih i katalonskih fudbalera koju je predvodio Joan Gamper, a klub je postao simbol katalonske kulture i katalonizma uz moto "Više od kluba".

1902. - Rođen italijanski pisac Karlo Levi (Carlo), autor romana "Hristos se zaustavio u Eboliju", u kojem je opisao težak život italijanskih seljaka pod fašistima. U vrijeme fašističke vladavine bio je interniran u južnu Italiju.

1922. - Rođen srbijanski pisac i novinar Dušan Radović. Radio je u listovima "Zmaj", "Pionir", "Kekec" i "Poletarac" i bio urednik dječijih redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti je posebno upamćen po radijskoj emisiji Studija B "Beograde, dobro jutro", kojom je od 1976. do smrti, 1984., budio Beograđane mnoštvom satiričnih doskočica i duhovitih komentara.

1924. - Umro italijanski kompozitor Đakomo Pučini (Giacomo Puccini), čije se opere odlikuju jakim emocijama, patetičnošću i sentimentalnošću. Djela: opere "Boemi", "Toska", "Madam Baterflaj", "Turandot", "Manon Lesko", "Djevojka sa Zapada", "Đani Skiki".

1929. - Rođena Renata Ulmanski, srbijanska filmska, pozorišna i televizijska glumica. Tokom dugogodišnje karijere igrala je uglavnom sporedne uloge, ali je ostvarila veliki uspjeh kroz likove koje je oplemenila posebnim šarmom. Za ulogu Melanije u pozorišnoj komediji „Na ludom belom kamenu“ dobila je Sterijinu nagradu. Na filmu je debitovala 1955. godine glavnom ulogom u „Šolaji“, a najveći uspjeh postigla je ulogom Jule u „Pop Ćiri i pop Spiri“, 1957. godine.

1943. - U Jajcu održano Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije na kojem je konstituiran AVNOJ kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo naroda Jugoslavije i ustanovljen Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije. Odlučeno je i da se Jugoslavija izgradi na demokratskom, federativnom principu kao zajednica ravnopravnih naroda, a kraljevskoj vladi u izbjeglištvu je zabranjen povratak u zemlju.

1945. - Na Trećem zasjedanju AVNOJ-a u Beogradu službeno ime Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) promijenjeno je u Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), da bi konačno državna zajednica 7. aprila 1963. dobila ime Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).

1947. - Generalna skupština UN-a izglasala podjelu Palestine na jevrejski i palestinski dio, s Jerusalimom pod kontrolom svjetske organizacije, što je 1948. omogućilo stvaranje države Izrael.

1957. - Umrla Marija Jurić Zagorka, najčitanija hrvatska književnica, autorica “Gričke vještice” i prva hrvatska profesionalna novinarka. Jedno vrijeme uređivala je novine „Obzor“. Pokrenula je i uređivala „Ženski list“, prvi hrvatski časopis za žene, te časopis „Hrvaticu“. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima se isprepliću ljubavne priče s elementima nacionalne historije. Neka njena djela su dramatizirana i ekranizirana.

1975. – Bil Gejts (Bill Gates) prvi put je koristio ime "Micro-soft" (za mikroračunarski softver) u pismu Polu Alenu (Paul Allen).

1981. - Nedaleko od obale ostrva Santa Katalina, 43-godišnja američka filmska glumica Natali Vud (Natalie Wood) se utopila nesretnim slučajem. Postala je filmska zvijezda još kao dijete, glumeći u filmu"Čudo na 34. ulici". Najpoznatiji filmovi: "Buntovnik bez razloga", "Sjaj u travi", "Tragači", "Priča sa zapadne strane".

1986. - Umro američki filmski glumac engleskog porijekla Arčibald Alek Lič (Archibald Alec Leach) poznatiji kao Keri Grant (Cary Grant). Bio je sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa (Howard Hawks) i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka (Hitchock): "Strašna istina", „Filadelfijska priča“, „Sever-severozapad“, „Drž'te lopova!“.

1998. - Preminuo Živojin Pavlović, srbijanski književnik, filmski reditelj, slikar i profesor. Bio je jedan od najznačajnijih reditelja takozvanog crnog talasa jugoslavenskog filma. Snimio je 15 filmova i objavio 32 knjige. Bio je i redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu.

2001. - Umro Džordž Harison (George Harrison), britanski gitarist, pjevač i tekstopisac legendarne rok grupe “The Beatles”. Iako su Pol Makartni (Paul McCartney) i Džon Lenon (John Lennon) bili glavni tekstopisci u grupi, mnogi njihovi albumi sadržavali su makar jednu Harisonovu kompoziciju, kao što su "While My Guitar Gently Weeps", "Here Comes the Sun" i "Something".

2002. - Preminuo Melih Dževdet (Cevdet), turski pisac, jedan od najznačajnijih predstavnika pokreta “Garip” zajedno s Orhanom Velijem i Oktajem Rifatom. Pisali su poeziju koja je težila jednostavnosti i prikazivanju činjeničnog stanja. Melih je jedno vrijeme radio kao savjetnik ministra za obrazovanje u Turskoj, a bavio se i novinarskim poslom, pa je objavio nekoliko članaka za novine “Aksam” i “Cumhuriyet”. Nakon 1954. bio je profesor na Istanbulskom vijećničkom konzervatoriju (İstanbul Council Conservatory). Objavio je jedanaest zbirki pjesama, osam drama, osam romana, petnaest zbirki eseja i knjigu memoara. Bavio se i prevodilačkim radom, pa je preveo nekoliko knjiga na turski jezik.

Za svoja djela dobio je brojne nagrade, od kojih je najznačajnija nagrada UNESCO-a, 1971. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.