NA DANAŠNJI DAN

Asim Ferhatović Hase: 91. godišnjica rođenja bh. fudbalske legende

Danas je srijeda, 24. januar/siječanj 2024. godine, do kraja godine preostala su još 342 dana

Asim Ferhatović Hase. balkannews.ba

I.P.

24.1.2024

Na današnji dan 1933. godine, u Sarajevu je rođen Asim Ferhatović Hase, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih fudbalera u historiji. Fudbalom se počeo baviti u FK Vratnik iz Sarajeva. Potom je igrao u Sarajevu, prvo u mlađim kategorijama, a zatim i u seniorskom timu s kojom je u sezoni 1966./67. osvojio titulu šampiona Jugoslavije.

U sezoni 1963./64. bio je najbolji strijelac Prvenstva Jugoslavije s postignutih 19 golova. Godine 1963., otišao je nakratko u turski nogometni klub Fenerbahče, ali se svojevoljno vratio u rodno Sarajevo nakon samo mjesec i po. Za Sarajevo je odigrao 700 utakmica i postigao 350 golova.

Za A selekciju nogometne reprezentacije Jugoslavije Ferhatović je odigrao samo jednu utakmicu, i to 8. okrobra 1961. godine, u Beogradu, u kojoj je Jugoslavija pobijedila Južnu Koreju s 5:1. Za mladu i B reprezentaciju Jugoslavije Ferhatović je odigrao više od 20 utakmica.

Popularni Hase preminuo je dan nakon što je napunio 54 godine, 25. januara 1987. godine, u Sarajevu.

Rođena Živana Stokić Žanka, najpopularnija predratna glumica

1732. - Rođen francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše (Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais), vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Najpoznatija djela: autobiografija "Memoari", te komedije "Seviljski berberin" i "Figarova ženidba" koje su inspirisale Đoakina Rosinija (Gioachino Rossini) i Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Mozart) da komponuju istoimene opere.

1776. - Rođen njemački pisac Ernst Teodor Vilhelm Hofman (Theodor Wilhelm Hoffmann), čija su djela, puna grotesknog humora, fantazije, hipnoze, telepatije, otuđenosti i strave, snažno utjecala na evropsku književnost. Sadržaj njegovih priča kompozitor Žak Ofenbah (Jacques Offenbach) koristio je za opere. Djela: "Fantastične slike u Kaloovom maniru", "Đavolji eliksiri", "Serpionova braća", "Životni nazori mačka Mura".

1887. - Rođena Živana Stokić Žanka, najpopularnija srbijanska i jugoslavenska predratna glumica. Posebno je čuvena po tumačenju likova iz djela Branislava Nušića. Maestralne Žankine uloge su Toaneta u „Uobraženom bolesniku“, Dorina u „Tartifu“, Nera u „Podvali“, Stana u „Stanoju Glavašu“, a posebno one u Nušićevim delima - Sarka u „Ožalošćenoj porodici“, Juliška u „Putu oko sveta“, gospađa Spasić u „Uježu“, Mica u „Vlasti“ i Živka u „Gospođi ministarki“.

Godine 1991., snimljen je film „Smrt gospođe ministarke“ u režiji Save Mrmaka koji govori o životu Žanke Stokić u poslijeratnom periodu. Ulogu Žanke odigrala je glumica Svetlana Bojković. Godine 2006., izvedena je premijera drame "Žanka" autora Miodraga Mije Ilića, na sceni Teatra „Slavija“ u Beogradu; naslovnu ulogu igrala je Ružica Sokić. Isto djelo prikazano je potom i u Americi (Čikago). Pola vijeka nakon Žankine smrti, u Rabrovu joj je podignut spomenik (rad vajara Vladimira Mitrovića), a Narodno pozorište i „Večernje novosti“, na inicijativu glumice Mire Stupice, ustanovili su nagradu „Velika Žanka“ koja se dodjeljuje „glumačkoj ličnosti koja je obilježila pozorišni i filmski život Srbije svojim stvaraličkom zrelošću i bogatstvom glumačkog života“.

1900. - U Kurkuri u Indiji rođen Rene Gijo (Guillot), francuski književnik koji se proslavio svojim romanima za mlade, među kojima je i roman "Bijela griva". Više od 20 godina svog života proveo je u francuskim kolonijama u zapadnoj Africi, gdje je napisao većinu svojih književnih djela, koje najčešće govore upravo o životinjama i njihovom životu, utjecaju čoveka na njihovo življenje, te odnosu koji se pritom stvara. Djela: romani "Kralj mačaka", "Sirga, kraljica džungle", "Jahači vjetra", "Mali izgubljeni pas", "Putovanja balonom" i druge. Prema njegovim romanima "Lavić" i "Gospodar slonova", 1993. i 1995. godine snimljeni su filmovi.

Eduard Penkala patentirao prvu mehaničku olovku na svijetu

1906. - Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski inžinjer i pronalazač, patentirao je prvu mehaničku olovku na svijetu, a malo poslije i prvo nalivpero s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakačiti za džep. Među prvim izumima koje je Penkala patentirao su termos-boca te rotirajuća četkica za zube. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne baterije, lijek protiv reume, deterdžent za pranje veša, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo; sredstvo za uništavanje gamadi, tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova, tlakomjer ili manometar, dinamometar, vagonske kočnice, sastav tračnica, mjerilo protoka. Posebno se bavio materijalima za izradbu gramofonskih ploča, pa je usavršio masu ebonit iz koje su se ploče izljevale, a patentirao je i gramofonsku iglu produženog vijeka trajanja. Također, izradio je proračune i nacrte turbinskog kola, helikopterskog rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije nego što je prvi takav stroj i izrađen.

1917. - Rođen Ernest Borgnajn (Borgnine), američki glumac, dobitnik Oskara za najboljeg glavnog glumca 1955. godine, kao i Zlatnog globusa i BAFTA-e. Za doprinos filmu dobio je i svoju zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih. Godine 1996., primljen je u Kuću slavnih vestern glumaca.

1920. - Umro italijanski slikar i vajar Amedeo Modiljani (Modigliani), čija su djela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti figura. U Parizu je živio od 1906. i jedan je od najznačajnijih predstavnika "Pariske škole". Najviše je slikao ženske aktove i portrete, a u mladosti se bavio i skulpturom u kojoj se osjećao utjecaj crnačke plastike.

Goran Milić, regionalni novinar, slavi 78. rođendan

1946. – U Zagrebu rođen Goran Milić, regionalni novinar. Karijeru je započeo kao novinar na Radioteleviziji Beograd 1970. godine. Za tu kuću bio je i dopisnik iz Njujorka od 1980. do 1985. godine, a zatim i profesor novinarstva na Beogradskom univerzitetu od 1985. do 1988. godine. Godine 1987., bio je predsjednik komisije za informiranje Univerzijade u Zagrebu, a 1989. portparol sastanka na vrhu Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu. Od 29. oktobra 1990. pa sve do 11. maja 1992. radio je kao urednik i voditelj televizijskog dnevnika Yutel. Odmah nakon obustave rada ove emisije 1992. godine Milić je postao direktor press centra ratne vlade BiH, te nakon toga i portparol olimpijske delegacije BiH u Barceloni.

Od 1997. godine radio je na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije “Brisani prostor”, a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog Dnevnika.

U nekoliko posljednjih godina proslavio se putopisima informativnog karaktera poput "Idemo u Ameriku", "A sad u Europu!" i "Idemo na Sjever", a od 2011. do 2016. godine bio je direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans.

1961. - Rođena Nastasja Kinski (Nastassja Aglaia Nakszynski), njemačka glumica i bivša manekenka koja se pojavila u više od 60 filmova u Evropi i Americi. Globalnu slavu postigla je ulogom naslovne junakinje u filmu „Tess“ reditelja Romana Polanskog, za koju je nagrađena Zlatnim globusom.

1965. - Umro engleski državnik i pisac Vinston Lenard Spenser Čerčil (Winston Leonard Spencer Churchill), premijer Velike Britanije u Drugom svjetskom ratu i od 1951. do 1955., jedna od najvećih političkih figura 20. vijeka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1953. godine. Djela: "Lord Rendolf Čerčil", "Moje afričko putovanje", "Liberalizam i socijalni problem", "Historija svjetskog rata", "Marlboro, njegov život i doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba", "Početak kraja", "Memoari iz Drugog svjetskog rata".

1983. - Preminuo američki filmski režiser Džordž Dui Kjukor (George Dewey Cukor), posebno uspješan u muzičkoj komediji. Neki od njegovih filmova odišu diskretnošću, prefinjenim humorom i istančanim poznavanjem ljudske prirode, osobito ženske. Filmovi: "Male žene", "Silvija Skarlet", "Romeo i Julija", "Jučer rođena", "Zvijezda je rođena", "Djevojke", "Maj Fair Lady", "Dejvid Koperfild", "Filadelfijska priča".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.