Na današnji dan 1972. godine, preminuo je Abdurezak Hivzi Bjelevac, bosanskohercegovački književnik, publicist, prevoditelj i novinar.

Abdurezak Hivzi Bjelevac rodio se 25. jula 1886. godine u Mostaru, gdje je završio osnovnu i trgovačku školu, potom se školovao u Galata-saraju u Istanbulu, a finansijsko-ekonomsku specijalizaciju završio u Grazu. Od 1909. do 1920. godine bio je porezni činovnik u Travniku, Mostaru, Stocu, Goraždu, Čajniču i Sarajevu.

Ataše za štampu u Istanbulu i Ankari

Godine 1931., otišao je u Beograd, gdje je radio u Presbirou kao stručnjak za tursku štampu, a potom kao ataše za štampu u Istanbulu i Ankari. U Turskoj je sarađivao s listovima “Ulus”, “La République” i “Cumhuriyet”. U aprilu 1942. godine, u Zagrebu je osnovao Hrvatsku muslimansku nakladu, čiji je cilj bio objavljivanje prevoda knjiga o islamu i djela jugoslavenskih pisaca na turski, arapski i perzijski jezik.

Najvažniji projekt Naklade bilo je izdavanje časopisa “Doğu ve Batı” (Istok i Zapad) koji je bio namijenjen iseljenicima u Turskoj, a čiji je prvi i jedini urednik bio Bjelevac od 6. aprila 1943. godine. List je izlazio do 15. avgusta 1944. godine. Bjelevac je sarađivao novinarskim prilozima u svim važnijim jugoslavenskim novinama između dva svjetska rata te uređivao časopise “Novi vijek” i “Behar”.

Bosanski Pjer Loti

Pisao je pripovijetke, drame i romane o životu bosanskohercegovačkih muslimana, u kojima je prikazao tradicijski svijet koji iščezava u sudaru sa zapadnjačkom civilizacijom. Njegov najbolji roman je “Minka”, u kojem je lirski opisao jednu bogatu hercegovačku porodicu s kojom se bio povlačio po sudu. Zbog ovog romana čitateljstvo ga je prozvalo bosanskim Pjerom Lotijem (Pier Lotti).

Ostala djela: “Sličice i profili”, “Pod drugim suncem, “Aprilske kiše”, “Rene Logotetides”, “Na kraju”, “Iščahureni leptiri”, “Melika: roman savremene muslimanke”, “Ana Zolotti”, “Zidanje srećnog doma”, “Muhamed”, “Istanbul, grad na obalama Mramorskog mora”, “Carica Azher, pjesma iz Irana”…

Rođen pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije

1707. - Rođen italijanski pisac Karlo Goldoni (Carlo), obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene "komedije del arte". Djela: komedije "Mirandolina", "Ribarske svađe", "Tvrdica", "Kockar", "Laskavac", drama "Dalmatinka".

1723. - Umro engleski arhitekt Kristofer Ren (Christopher Wren), osnivač Kraljevskog društva u Londonu i njegov prvi predsjednik. Zaslužan je za usvajanje renesansnih arhitektonskih uzora i napuštanje duge tradicije zidanja u kasnogotičkom maniru. Poslije požara, koji je opustošio London 1666., uključujući 53 crkve, projektovao je niz zdanja, među kojima monumentalnu katedralu Svetog Pavla.

1841. - Rođen francuski slikar Pjer Ogist Renoar (Pierre-Auguste Renoir), jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. vijeka. Radio je portrete, aktove, kompozicije iz savremenog života, mrtvu prirodu, pejzaže, s neuporedivim osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit, te razvio izraz karakterističan po svijetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedre forme i žive impresionističke fakture.

1866. – Benedeto Kroče (Benedetto Croce), italijanski filozof, političar, historičar umjetnosti i literarni kritičar, rođen je na današnji dan. Bio je ministar prosvjete i predsjednik Liberalne partije Italije. Njegova društvena i literarno-historijska djelatnost naročito je došla do izražaja u časopisu "La Critica", koji je 1903. i pokrenuo.

1870. - Hiram Rods Rivels (Rhodes Revels) postao prvi crnac koji je ušao u Kongres SAD.

1873. - Rođen italijanski operski pjevač Enriko Karuzo (Enrico Caruso), jedan od najvećih tenora u historiji opere. Bio je posebno cijenjen kao izvođač rola u operama Verdija i Pučinija te interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pjevača koji je snimio gramofonske ploče. Djela: "Uspomene", "Metodi pjevanja".

Umro srbijanski botaničar Josif Pančić

1888. - Umro srbijanski botaničar Josif Pančić, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Medicinu je završio u Pešti, a u Beču je usavršio botaničke studije. Radio je kao ljekar u Paraćinu, Jagodini i Kragujevcu, a 1856. je postao profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu, čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju Balkanskog poluotoka. Opisao je gotovo 80 nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta. Otkrio je endemsko-reliktni četinar na bh. planini Zelengori poznat kao "Pančićeva omorika" i reliktne ramondije. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

1899. - Preminuo Paul Julijus fon Rojter (Paul Julius von Reuter), poduzetnik i osnivač britanske novinske agencije “Reuters”, po kojem je i nazvana ta najstarija svjetska agencija. Osmog oktobra 1858. objavljena je prva vijest s oznakom “Reuters”. Već sljedeće godine uslijedio je veliki uspjeh: agencija “Reuters” prenijela je govor Napoleona III istog dana kad ga je održao u francuskom parlamentu.

1943. - Rođen Džordž Harison (George Harrison), engleski gitarist, pjevač, kompozitor, producent, a najpoznatiji kao član pop-rok grupe “Beatles”. U “Beatlesima” je svirao solo gitaru i mnogo pridonio njihovom specifičnom zvuku. Njegove pjesme uvrštene u neke od albuma “Beatlesa” dale su ekspresivnu diskurzivnost u muzičkom stilu grupe. Od pjesama koje je sam napisao poznatije su "Taxman", "Something", "Here Comes The Sun", "While My Guitar Gently Weeps", "Long Long Long" i "Old Brown Shoe" itd.

Nedžad Fazlija, bh. reprezentativac u streljaštvu, slavi 56. rođendan

1968. - Nedžad Fazlija, bosanskohercegovački reprezentativac u streljaštvu, slavi 56. rođendan. Predstavljao je BiH na Olimpijskim igrama 2004. u Atini i 2008. u Pekingu. Na prijevremenim lokalnim izborima u BiH 2007. godine Fazlija je bio kandidat za načelnika Općine Novo Sarajevo, na listi Socijaldemokratske partije BiH.

1983. - Umro američki pisac Tomas Lenijer Vilijams (Thomas Lanier Williams), poznat kao Tenesi Vilijams, koji je slikao svijet ljudske izjalovljenosti u kojem seks i nasilje narušavaju atmosferu romantične harmonije. Dva puta je dobio Pulitzerovu nagradu, 1948. za “Tramvaj zvan čežnja” te 1955. za “Mačka na vrućem limenom krovu”. Ostala djela: drame "Staklena menažerija", "Tetovirana ruža", "Nježna ptica mladosti", "Ljeto i dim", "Noć iguane", "Camino real", "Odjeća za ljetnji hotel", "Ne o slavujima", romani "Rimsko proljeće gospođe Ston", "Moize i svijet razuma", zbirke priča "Jedna ruka", "Tvrda šećerlema", zbirka pjesama "U zimu".

2003. - Preminuo italijanski filmski glumac i režiser Alberto Sordi. Igrao je u više od 200 filmova, a dvadesetak je režirao. Filmovi: gluma - "Pod suncem Rima", "Bijeli šeik", "Dangube", "Heroj našeg doba", "Moj sin Neron", "Veliki rat", "Mejd in Itali", "Mali, sasvim mali građanin", režija - "Oprostite, da li ste za ili protiv?", "Italijan u Americi", "Pomozi mi ljubavi".

2012. - Umro švedski glumac Erland Jozefson, koji je svjetsku slavu postigao ulogom u Bergmanovom ostvarenju "Prizori iz bračnog života" 1973. Bio je direktor Kraljevskog pozorišta u Štokholmu.

2014. – Preminuo Pako de Lusija (Paco de Lucía), španski gitarist koji je, prije svega, djelovao unutar flamenko žanra. Zajedno s Brajanom Adamsom (Bryan) snimio je, 1995., pjesmu i video "Have You Ever Really Loved A Woman" na soundtracku za film (Don Juan DeMarco). Postao je počasni doktor na Univerzitetu u Cadizu 2007. godine.