Na današnji dan 1963. godine, u Nju Džersiju je rođena Vitni Elizabet Hjuston (Whitney Elizabeth Houston), američka pjevačica i glumica, koja je bila poznata i kao "Glas" ("The Voice") zbog svog moćnog pop-gospel vokala.
Kako je u njenoj porodici bilo nekoliko poznatih pjevačica, poput njene majke Kisi (Cissy), rođake Dione Varvik (Dionna Warwick) i kume Arete Frenklin (Aretha Franklin), Vitni je počela pjevati s jedanaest godina u dječijem gospel horu.
U djevojačkim danima je radila i kao model i glumica, a nakon što je, 1985. godine, izdala svoj prvi album, koji je postao najprodavaniji nastupni album neke pjevačice, odmah se vinula u američko estradno nebo. I drugi studijski album “Whitney”, iz 1987., postigao je veliki uspjeh te dospio na prvo mjesto Billboardove ljestvice albuma.
Film “Tjelohranitelj” s Kevinom Kostnerom
Nakon udaje za pjevača Bobija Brauna (Bobby Brown), Houston se pojavila u svojoj
prvoj glavnoj ulozi u filmu “Tjelohranitelj”, gdje je nastupila uz tada megapopularnog glumca Kevina Kostnera (Costner). Album s muzikom iz tog filma osvojio je, 1994. godine, Grammyja za album godine te postao najprodavaniji soundtrack svih vremena. Naslovna pjesma "I Will Always Love You" jedan je od najprodavanijih singlova u svjetskoj muzičkoj historiji.
Hjuston je snimila i filmove “Waiting to Exhale” (1995.) te “Propovjednikova supruga” (1996.) Nakon izlaska četvrtog studijskog albuma “My Love Is Your Love” (1998.), obnovila je svoj ugovor s izdavačkom kućom “Arista Records” za rekordnih 100 milona dolara. Njen peti studijski album, “Just Whitney”, izašao je 2002. godine.
Šest Grammyja
Tokom karijere Vitni je osvojila šest nagrada Grammy, izdala sedam studijskih albuma, prodala više od 220 milona CD-ova, singlova i videosnimaka. Imala je čak 11 pjesama na broju jedan Billboardove ljestvice. Časopis “Rolling Stone” ju je svrstao na listu "100 najvećih pjevača svih vremena".
Vitni je nađena mrtva, 11. februara 2012. godine, u sobi na četvrtom spratu hotela “Beverly Hilton” u Beverli Hilsu, uoči dodjele nagrade Grammy, na kojoj je trebala nastupiti.
Umro nobelovac Herman Hese
Herman Hese (Hesse), nemački pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine, umro je 9. avgusta 1962., u svojoj 85. godini. Pisao je lirske pjesme, novele i romane. Njegova najpoznatija djela su „Stepski vuk“, „Sidarta“ i „Igra staklenih perli“.
Poput svojih likova, Hese je u životu imao mnogo problema sa ženama. Njegov prvi brak s Marijom Bernouli (Maria Bernoulli), s kojom je imao troje djece, završio je tragično, tako što je njegova žena mentalno oboljela. Drugi brak s pjevačicom Rut Venger (Ruth Wenger) trajao je veoma kratko, a uglavnom su bili odvojeni jedno od drugog.
Emotivne krize izrodile najbolji roman
Problemi u privatnom životu uzrokovali su Heseove emotivne krize, pa se povukao u sebe i izbjegavao socijalne kontakte, što je opisao u svom čuvenom i, prema mišljenju mnogih kritičara, najboljem romanu “Stepski vuk”. Ipak, treći brak s Ninon Dolbin Auslender (Ausländer), koju je spomenuo u knjizi “Putovanje na istok”, trajao je do kraja njegovog života.
U romanu “Igra staklenih perli” jedan od Heseovih likova proglašava svu muziku poslije Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach) vještačkom i lošom, nazivajući Ludviga van Betovena (Beethoven) ekstremnim primjerom lošeg ukusa u muzici. Sve su to, ustvari, bili Heseovi lični stavovi.
Međunarodni dan autohtonih naroda svijeta
Danas se obilježava Međunarodni dan autohtonih naroda svijeta, koji je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija u decembru 1994. godine Deklaracijom o pravima autohtonih naroda i međunarodnom pravu o ljudskim pravima. Na današnji dan, 1982. godine, održana je prva sjednica Radne grupe UN-a za prava autohtonog stanovništva, Potkomisije za promociju i zaštitu ljudskih prava, zbog čega je ovaj datum određen kao Dan autohtonih naroda svijeta.
Autohtoni narodi nastanjuju gotovo četvrtinu ukupne svjetske površine. Procjenjuje se da 370 miliona autohtonih ljudi na svijetu živi u više od 90 zemalja. Oni čine manje od pet posto ukupne svjetske populacije, ali i 15 posto najsiromašnije populacije. Govore većinu svjetskih jezika, 7.000 jezika, i predstavljaju čak 5.000 različitih kultura. U svijetu postoji stotinjak plemena koja nemaju nikakav kontakt s civilizacijom.
