NA DANAŠNJI DAN

Ubijen Mahatma Gandi, vođa pokreta za nezavisnost Indije

Danas je utorak, 30. januar/siječanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 336 dana

Mahatma Gandi. history.com

I.P.

30.1.2024

Na današnji dan 1948. godine, u Nju Delhiju ubijen je indijski državnik Mohandes Karamčand Gandi (Karamchand Gandhi), nazvan Mahatma (velika duša), vođa pokreta za nezavisnost Indije.

Ubio ga je Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha" koja se protivila njegovoj politici stišavanja antagonizama Hindusa i muslimana. Gandi je stekao ogroman ugled i popularnost, ne samo u Indiji, te postao simbol borbe naroda te velike azijske zemlje za nezavisnost.

Rođen Bernardo Beloto, italijanski slikar gradskih panorama

1697. – Johan Joakim Kvanc (Johann Joachim Quantz), njemački kompozitor, flautista i proizvođač flaute iz kasnog baroknog perioda, rođen je na današnji dan. Veći dio svoje profesionalne karijere proveo je na dvoru Fridriha Velikog. Kvanc je komponovao stotine sonata i koncerata za flautu i napisao „O sviranju flaute“, utjecajnu raspravu o izvođenju flaute.

1721. - Rođen Bernardo Beloto (Bellotto), italijanski slikar gradskih panorama, aktivan u Varšavi, Drezdenu, Torinu i Beču. Nećak je i učenik slavnog slikara Kanaleta. Beloto je nadmašio ujaka u svom oslikavanju stvarnosti, pa tako, zahvaljujući njemu, danas pouzdano znamo kako su sredinom 18. vijeka izgledali Torino, Beč, Drezden, Minhen i Varšava. Čuvene slike „Most Santa Trinita na rijeci Arno u Firenci“ i „Pjaca dela Sinjorija u Firenci“ nalaze se u Umjetničkom muzeju u Budimpešti.

1781. - Adelbert fon Šamiso (Chamisso), njemački književnik i naučnik, rođen je na današnji dan. Sin je francuskog oficira koji je zbog revolucije emigrirao u Berlin. Studirao je medicinu i botaniku, obilazio svijet kao istraživač na ruskom brodu Rjurik te postao kustos botaničkog vrta u Berlinu. Najvažnije djelo mu je pripovijetka o Peteru Šlemilu (Schlemihl) koji je izgubio svoju sjenu, gdje je u simboličnom obliku opisao sudbinu čovjeka između dvije domovine.

Preminuo Fibiger, danski ljekar i nobelovac

1882. - Rođen američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt (Franklin Roosevelt), predsjednik SAD od 1932. do 1945., jedini u američkoj historiji koji je četiri puta biran za šefa države. Veliku ekonomsku krizu je ublažio politikom poznatom kao "nju dil", a politiku "velike batine" prema latinoameričkim zemljama zamijenio je politikom "dobrog susjedstva". Objavio je, 1941., Povelju o četiri slobode: slobodi misli, slobodi od straha, slobodi od siromaštva i slobodi vjeroispovijesti. Iste godine je njegovom zaslugom usvojen Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je politiku izolacionizma i energično stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu. Predsjednički mandat mu je okončan smrću u aprilu 1945.

1899. - Rođen Max Theiler, ljekar virolog iz Južnoafričke Republike, koji je 1951. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće vakcine protiv žute groznice.

1928. - Preminuo Johanes Andreas Grib Fibiger (Johannes), danski ljekar koji je 1926. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Fibiger je tvrdio da je otkrio organizam Spiotoptera carcinoma, koji uzrokuje tumor kod miševa i štakora.

1930. - Rođen Džin Hekman (Gene Hackman), američki glumac i dvostruki dobitnik Oskara. Karijeru je započeo šezdesetih godina prošlog vijeka u filmovima „Bonnie i Clyde“, a 1971. je osvojio prvog Oskara za ulogu u filmu „Francuska veza“.

Rođena engleska pozorišna i filmska glumica Vanesa Redgrejv

1937. - Boris Vasiljevič Spaski, ruski velemajstor i svjetski šahovski prvak od 1969. do 1972., rođen je na današnji dan. Titulu je izgubio u dvoboju s američkim velemajstorom Bobijem Fišerom (Bobby Fischer), koji ga je 1972. u meču u Rejkjaviku pobijedio 12,5:8,5.

1937. - Rođena engleska pozorišna i filmska glumica Vanesa Redgrejv (Vanessa Redgrave), koja je najčešće tumačila uloge samostalnih modernih žena složene prirode i senzibiliteta. Filmovi: "Morgan", "Mornar iz Gibraltara", "Kamelot", "Uvećanje", "Juriš lake konjice", "Usamljenost trkača na duge staze", "Isidora Dankan", "Demoni", "Marija, kraljica Škotske", "Ubistvo u `Orijent-ekspresu`", "Džulija" (Oskar), "Agata", "Vagner", "Bostonci".

1948. - Umro američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt (Orville Wright), pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u historiji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je preletio 285 metara. Braća Rajt su već 1905. konstruirala avion koji je preletio 39 kilometara. Osnovali su 1909. "Ameriken Rajt kompani" za proizvodnju aviona i iste godine vojsci SAD isporučili prvi borbeni avion "signal korps 1".

1951. - Rođen Fil Kolins (Phil Collins), britanski kantautor i glumac, bivši pjevač i bubnjar pop-rok sastava „Genesis“. Kolins je paralelno s članstvom u „Genesisu“ imao i vrlo uspješnu solo karijeru, u kojoj je osvojio sedam Gremija, dva Zlatna globusa te Oskara za najbolju originalnu pjesmu.

Umro Ferdinand Porše, tvorac Volkswagenove „bube“

1951. - Umro Ferdinand Porše (Porsche), češko-njemački automobilski inžinjer, tvorac Volkswagenove „bube“. Bio je jedan od najvećih konstruktora automobila, ali i jedan od rijetkih ljudi koji su se usudili nametati svoje ideje njemačkom nacističkom vođi Adolfu Hitleru. Dobivši Hitlerovu finansijsku i svaku drugu podršku, Porše je realizirao konstrukciju Volkswagenove “bube”, što je bio njemački odgovor na Fordov model T, koji je u to vrijeme bio najprodavaniji automobil na svijetu. Već 1937. u pogonu kod “Daimler-Benza” proizveo je prvih 30 automobila koji su zbog neobičnog izgleda podrugljivo nazvani Käfer (buba). Neposredno poslije Drugog svjetskog rata 1945. godine, 1785 buba već je izašlo iz poluporušenih pogona u Wolfsburgu, a 27 godina kasnije automobile buba postao je ljubimac cijeloga svijeta, preuzevši od Fordovog modela T titulu najprodavanijeg automobila u historiji.

1954. – U Banjoj Luci rođen Husein Hasanefendić Hus, kompozitor, tekstopisac, gitarist, bivši predsjednik i jedan od osnivača Hrvatske glazbene unije, kao i jednog od najpopularnijih rok bendova na području bivše Jugoslavije – „Parnog valjka“.

1956. - Rođen Darko Rundek, hrvatski muzičar, pjesnik, reditelj i glumac, jedan od osnivača grupe „Haustor“, za koju je većinski pisao tekstove pjesama dok je Srđan Sacher pisao muziku. Objavili su četiri albuma: „Haustor“, „Treći svijet“, „Bolero“ i „Tajni grad“ 1988. godine, nakon kojeg su se raspali zbog nesuglasica u bendu.

1991. - Umro Džon Bardin (John Bardeen), američki naučnik, dobitnik dviju Nobelovih nagrada za fiziku, 1956. i 1972. godine. Bio je profesor na Univerzitetu „Illinois“. Za sada je jedini dobitnik dviju Nobelovih nagrada za isto naučno područje.

Preminuo Ahmet Obradović, bh. reditelj, pisac i direktor Narodnog pozorišta u Mostaru

1993. - Preminuo Ahmet Obradović, bosanskohercegovački pozorišni i filmski reditelj, pisac i direktor Narodnog pozorišta u Mostaru, u kojem je režirao 33 predstave, od kojih i svoja dva autorska teksta: „Vi ste na redu, izvolite“, te dokumentarno-poetsku dramu „Ljudi s juga“.

Tokom 1992. godine za RTV Sarajevo Obradović je snimio dokumentarni film o mostarskim izbjeglicama u Hrvatskoj "Konvoj za život", emitiran na Televiziji Sarajevo 1993. godine.

Na obnovljenom Festivalu "Mostarska liska" ustanovljena je Nagrada-plaketa „Ahmet Obradović“.

2007. - Umro Sidni Šeldon (Sidney Sheldon), američki književnik i scenarista. Bio je istaknut 1930-ih, najprije radeći na brodvejskim predstavama, a potom i u filmovima, posebno se proslavivši komedijom „The Bachelor and the Bobby-Soxer“, koja mu je donijela Oskara 1948. godine.

2012. - Preminuo operski pjevač Živan Saramandić, prvak Opere Narodnog pozorišta u Beogradu. Osim na domaćim, nastupao je i na prestižnim svjetskim scenama u Sofiji, Atini, Budimpešti, Pragu, Varšavi, Kijevu, Odesi, Lenjingradu, Barseloni, Berlinu, Parizu, Dablinu...

2015. - Umro Karl Đerasi (Carl Djerassi), hemičar, pronalazač “antibebi pilule”. Osim kontraceptivne pilule za koju je on govorio: "To nije pilula protiv beba već pilula protiv abortusa", otkrio je i metodu sinteze kortizona. Bio je profesor emeritus hemije na Stanford univerzitetu. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.