IZJAVA TOKOM KOMEMORACIJE

Premijerka Đorđa Meloni: Italijani iz Istre napustili su svoje kuće da im Titovi komunisti ne uzmu identitet

Italija 10. februara od 2004. obilježava Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Italijana iz Dalmacije, Istre i Julijske Krajine

Đorđa Meloni. La Presse

N. Aj.

10.2.2024

Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia) kritizirala je danas, tokom komemoracije u Bazovici, decenije "neoprostive šutnje" o Italijanima koje su jugoslavenski partizani ubili u fojbama (kraškim jamama) tokom Drugog svjetskog rata i u poraću, prenosi italijanska novinska agencija Ansa.

Meloni je kod Nacionalnog spomenika žrtvama fojbi u Bazovici blizu Trsta poručila kako je na to mjesto dolazila "puno puta kao djevojčica" te da bi tada oni koji su to činili bili "optuživani i izolirani".

- Vratila sam se kao odrasla osoba da konačno obilježim dan sjećanja koji je jednom zauvijek pomeo neoprostivu zavjeru šutnje koja je desetljećima prekrivala tragediju fojbi i držala u zaboravu dramu egzodusa. Ovdje smo da u ime institucija ove Republike ponovno zamolimo za oprost zbog pogrešne šutnje koja je decenijama obavijala događaje na našoj istočnoj granici - rekla je Meloni.

"Zid šutnje i zaborava"

Italija 10. februara od 2004. obilježava Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Italijana iz Dalmacije, Istre i Julijske Krajine.

Italijanska premijerka kazala je da su Italijani iz Istre, Dalmacije i Rijeke "kako bi ostali Italijani, odlučili napustiti sve, kuće, imanja, zemlju" i "ostati uz ono jedino što im Titovi komunisti nisu mogli oduzeti, a to je njihov identitet".

S Meloni su u Bazovici bili potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani i ministar kulture Đenaro Sanđulijano (Gennaro Sangiuliano). Vijence su položili i predsjednik Furlanije-Julijske krajine Masimiliano Fedriga (Massimiliano) te gradonačelnik Trsta Roberto Dipiaca (Dipiazza), prenosi slovenska agencija STA.

Dipiaca je zahvalio zastupniku Furlanije-Julijske krajine u donjem domu italijanskog parlamenta koji je predložio oduzimanje državnog odlikovanja Josipu Brozu Titu.

Dan ranije je i predsjednik Italije Serđio Matarela (Sergio Mattarella) kritikovao "zid šutnje i zaborava" u Italiji oko "užasne patnje hiljada Italijana masakriranih u fojbama ili progutanih u koncentracijskim logorima, masovno natjeranih da napuste svoje domove, svoju imovinu, sjećanja, nade, zemlje u kojima su živjeli, kada su bili suočeni s prijetnjom zatvaranja ako ne i fizičke eliminacije".

Italijanski predsjednik kazao je da se u "mučeničkom" pograničnom području na samo nekoliko kilometara udaljenosti nalaze Fojba Bazovica i "nacistički koncentracijski logor i logor istrebljenja" tršćanska Rižarna (Risiera di San Sabba). U tom logoru pod upravom SS-a najviše je ubijeno Hrvata i Slovenaca.

To su "dva simbola katastrofe totalitarizma", kazao je Matarela. Rižarna je simbol "rasizma te ideološkog i nacionalističkog fanatizma", dok je Bazovica "jedno od mjesta gdje je Titova svirepost manifestirana protiv italijanske zajednice."

Ubistva u fojbama i egzodus Italijana bili su "bolna trauma" za mladu Republiku Italiju "suočenu s teškim naslijeđem zemlje poražene u ratu".

- Ti događaji predstavljaju tragediju koja se ne može zaboraviti. Pokušaji zaborava, negiranja ili omalovažavanja uvreda su žrtvama i njihovim porodicama i nanose neprocjenjivu štetu kolektivnoj savjesti jednog naroda i nacije - poručio je Matarela, prenosi italijanska agencija ANSA.

Desna vlada Đorđe Meloni krajem januara je odobrila stvaranje muzeja koji je, kako je kazao ministar kulture Đenaro Sanđulijano, "historijska dužnost prema istarskim, riječkim i dalmatinskim prognanicima koji su patili pod titovom komunističkom diktaturom".

Procjenjuje se da je u ratu i poraću ubijeno nekoliko hiljada Italijana u Istri.

Šta kažu istraživanja

- Na istraživanjima utemeljene italijanske procjene govore da je u septembru 1943. u Istri stradalo između 500 i 700 osoba, uglavnom poznatih fašista ili lokalnih uglednika i moćnika. Hrvatski autori skloniji su brojci od oko 200 do 350 ubijenih. Od svršetka rata, odnosno u vrijeme vojne okupacije Istre u maju 1945. i u narednim mjesecima osuđeno je na smrt po kratkom postupku u ideološkim i političkim suđenjima ili je umrlo u logorima ukupno dvije do četiri hiljade Italijana, uglavnom iz Trsta, Gorice, njihove okolice i Rijeke - navodi u nučnom radu iz 2012. hrvatski historičar Franko Dota.

Smatra se da je više od 200.000 Italijana napustilo Istru i Dalmaciju.

- Najnovija italijanska istraživanja navode da je u razdoblju od jula 1943., od pada Musolinija (Mussolini), odnosno septembra 1943. i kapitulacije Kraljevine Italije pa do 1955. oko 80 do 90 posto stanovnika italijanske nacionalnosti napustilo Istru, Rijeku i Zadar. Navedena područja ukupno je napustilo do 300.000 osoba od toga 188.000 autohtonih istarskih i riječkih Italijana, potom 39.700 doseljenog italijanskog stanovništva u međuraću, u svrhu italijanizacije, tzv. regnicoli i njihovi potomci, zatim 24.000 doseljenih osoba koje su radile kao upravno i vojno osoblje i njihove porodice, te 34.000 autohtonih Slovenaca i 12.000 autohtonih Hrvata, a na ostale otpada 4.300 osoba - navodi hrvatska historičarka Marica Karakaš Obradov u naučnom radu iz 2013. godine. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.