Na današnji dan 1931. godine, umro je Halil Džubran (Kahlil Gibran), proslavljeni libanonski i američki pjesnik. Nakon 1905., kada je objavljivao eseje u arapskim novinama, počeo je objavljivati i pjesme.

Svoju prvu knjigu “Nimfe iz dolina” objavio je 1906. u Njujorku, a drugu “Pobunjeni dusi” 1908. godine. Jedini roman “Slomljena krila” objavio je 1912. Arapska antologija njegovih pjesama iz novina objavljena je 1914. u Njujorku s naslovom “Suza i smiješak”.

Napisao jednu od najprodavanijih knjiga svih vremena

Njegova prva knjiga na engleskom jeziku “Luđak” objavljena je 1918. nakon koje, 1923. godine, objavljuje knjigu “Prorok” po kojoj postaje najpoznatiji, a od tada je postala jedna od najprodavanijih knjiga svih vremena i prevedena je na više od 100 jezika.

Kolekciju aforizama “Kraljevstvo mašte” objavio je u Kairu 1927., a knjigu “Isus, sin čovječiji” 1928. godine. Mjesec nakon što je objavio knjigu “Bogovi zemlje” preminuo je

u Njujorku, u 48. godini života, od ciroze i početka tuberkuloze na jednom plućnom krilu. Do svoje smrti već je stekao veliku književnu slavu s "obje strane Atlantskog okeana", a “Prorok” je već bio preveden na njemački i francuski jezik. Njegovo tijelo preneseno je u njegovo rodno mjesto Bsharri (u današnjem Libanonu), gdje se nalazi i muzej posvećen njegovim djelima.

Rođen Džozef Pulicer, začetnik "žute štampe"

1583. - Holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus (Grotius), osnivač nauke o međunarodnom pravu, rođen je na današnji dan. Pripadao je "školi prirodnog prava" i dokazivao jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Također je tvrdio da su okeani opće dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korištenja. U Holandiji se u vrijeme oštrih sporova rimokatolika i protestanata zalagao za vjersku toleranciju, dokazujući da su obje grupe kršćanske i da nema razloga za sukobljavanja, ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. je osuđen na doživotnu robiju kao vjerski jeretik. Uspio je 1621. da pobjegne u Francusku i od 1635. do smrti 1645. bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Djela: pravna i religiozna - "De iure belli ac pacis", "Mare liberum", "De iure praedae", "De veritate religionis Christianae", "Via et votum ad pacem exlesiasticam", drame - "Christus patiens", "Sophomphaneas", "Adamus ehul".

1778. - Rođen engleski pisac Vilijam Hezlit (William Hazlitt), jedan od najzačajnijih književnih kritičara 19. vijeka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona Bonapartea i više knjiga o umjetnosti. Djela: "Predavanja o engleskim pjesnicima", "Engleski komični pisci", "Predavanja pretežno o dramskoj književnosti elizabetanskog doba", "Duh vremena ili savremeni portreti".

1813. - Umro francuski matematičar, mehaničar i astronom italijanskog porijekla Luj Lagranž (Louis Lagrange), koji je s 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u rodnom Torinu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije i mnoga od tih otkrića nose njegovo ime. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija 1-2", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".

1847. - U Mađarskoj rođen Džozef Pulicer (Joseph Pulitzer), začetnik "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku historiju, poeziju, dramu, roman i muziku. Bio je vlasnik listova "Vorld" i "Ivning vorld" u Njujorku i "Postdispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbijskom univerzitetu 1903. osnovao je prvu novinarsku školu.

Vesna Parun, naistaknutija hrvatska pjesnikinja, rođena na današnji dan

1887. - Rođen Bernardo Alberto Hosej (Houssay), argentinski fiziolog koji je, zajedno s Karlom i Gerti Kori (Carl i Gerty Cori) 1947. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće uloge koju imaju hormoni hipofize u regulaciji nivoa šećera (glukoza) u krvi u životinja. Također je bio vrlo aktivan u promociji vrijednosti naučnih istraživanja i medicinske edukacije, ne samo u Argenitni nego i cijeloj Latinskoj Americi.

1922. - Vesna Parun, jedna od najistaknutijih hrvatskih pjesnikinja druge polovine 20. stoljeća, rođena je na današnji dan. Objavljeno joj je više od 60 knjiga poezije i proze i uprizorena su četiri dramska djela. Njena zbirka “Zore i vihori” (1947.) po mnogo čemu označava važan datum u razvojnom toku novije hrvatske poezije. Pisala je i dječije i satiričke pjesme.

1923. - Rođen Anton Marti, jugoslavenski i hrvatski reditelj, scenarista i glumac, jedan od osnivača Televizije Zagreb. Neki od njegovih najpoznatijih TV programa su „Videofon“, „Licem u lice“, „Na licu mjesta“, „Svjetla pozornice“, te brojne zabavne i novogodišnje emisije. Režirao je prenose najvećih priredbi i festivala, a krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih radio tada popularnu emisiju "TV magazin". Višestruki je dobitnik međunarodnih i domaćih nagrada, a 1994. godine dodijeljen mu je i Porin za životno djelo.

1929. - Švedski pozorišni i filmski glumac Maks fon Sidou (Max von Sydow), snažna i izuzetno sugestivna glumačka ličnost, rođen je na današnji dan. Svjetsku slavu stekao je glavnim ulogama u filmovima Ingmara Bergmana. Filmovi: "Gospođica Julija", "Sedmi pečat", "Lice", "Djevičanski izvor", "Zimsko svjetlo", "Najveća ikad ispričana priča", "Havaji", "Sramota", "Strast", "Emigranti", "Stepski vuk", "Pseće srce", "Tri kondorova dana", "Tatarska pustinja", "Mrtva straža", "Pobjeda", "Smaragd", "Hana i njene sestre", "Druga pobjeda", "Duet za jednog".

1932. - Rođen egipatski filmski glumac Omar Šarif (Sharif), koji je najčešće tumačio uloge romantičnih ljubavnika i heroja. Filmovi: "Lorens od Arabije", "Noć generala", "Doktor Živago", "Smiješna djevojka". Bio je nominiran za Oskara, a osvojio je dva Zlatna globusa.

Počelo emitiranje programa Radio Sarajeva

1945. - Počelo emitiranje programa Radio Sarajeva. Riječima „Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu, sloboda narodu“, Đorđe Lukić, zvani Cigo, spiker i tehničar, ozvaničio je početak rada prve radiostanice u Bosni i Hercegovini. Prvu muzičku emisiju, koja je također startala 10. aprila, vodili su Zaim Imamović i Ismet Alajbegović Šerbo, legend sevdaha, koji su svirali harmonike, a Zaim je, naravno, i pjevao, osvajajući svojim milozvučnim glasom slušaoce, pa je dugo prepričavana anegdota kako su ljudi tražili u prodavnicama da kupe radioaparat „u kojem pjeva Zaim“.

1951. - Rođen Stiven Sigal (Steven Seagal), američki glumac i reditelj, majstor borilačkih vještina i muzičar. Nositelj je 7. dana u aikidu. Karijeru je započeo u Japanu kao instruktor aikida, prije nego što se preselio u Los Angeles, gdje je snimio svoj prvi film 1988. godine. Postao je poznata akcijska zvijezda, a njegovi filmovi su zaradili više od 600 miliona dolara diljem svijeta. Osnovao je kompaniju „Steven Seagal Enterprises“.

1954. - Umro francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer (Auguste Lumiere), koji je s bratom Lujem (Louis) napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila, 28. decembra 1895., prvu filmsku predstavu u svijetu ("Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike").

2018. - Umrla Jelena Jovanović Žigon, srbijanska i jugoslavenska glumica. Njen suprug je bio glumac Stevo Žigon, a djeca glumica Ivana Žigon i slikar Nikola Žigon. Najveću popularnost stekla je ulogom Jelene Todorović u filmskom serijalu „Žikina dinastija“.