ASOVI

Bilal Šuman rezolutan: Odbio sam ponudu Danske, jedini izbor bila je moja domovina

Šuman: Veliki uspjeh na klupi bh. tima. Arhiva

E. BIJEDIĆ

1.7.2019

Bilal Šuman je deveti selektor rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine od njenog postojanja, a upravo osmi (Dragan Marković) i deveti donijeli su joj najveće uspjehe, posebno zahvaljujući aktuelnoj generaciji rukometaša koja je naša najuspješnija u historiji.

Marković je odveo “Zmajeve” na Svjetsko prvenstvo 2015. u Kataru, dok je Šuman uspio izboriti historijski nastup na Evropskom prvenstvu, koje će se u januaru iduće godine održati u tri države (Austrija, Švedska, Norveška).

Nova uloga

Nešto tako Šuman kao igrač nije uspio proći sa svojom generacijom, iako se od nje puno očekivalo. To je bila i ekipa koja je igrala prvi od šest neuspješnih baraža (samo onaj sa Islandom za Svjetsko prvenstvo 2015. bio je uspješan) i probudila rukometnu euforiju 2001. godine velikom pobjedom protiv Danske sa 19:18 u punoj sarajevskoj Skenderiji (u revanšu je bilo 28:14 za Dance).

- Nažalost, nismo uspjeli, ali i u moje igračko vrijeme tu je bilo mnogo kvalitetnih igrača, poput Damira Radončića, Senjanina Maglajlije, Mustafe Torle na golu, Samira Nezirovića, Samira Sarača, pa Edina Bašića, koji je tad bio dosta mlad. Igrali smo vani po jakim ligama, ali nikad nismo mogli da napravimo taj iskorak i odemo na jedno veliko takmičenje.

Ovi momci su prvi put to napravili 2015. odlaskom na Svjetsko prvenstvo i sad na Evropsko, a meni je drago da sam u jednoj drugoj ulozi pri tom timu - govori Šuman (51).

On je svoju vrlo uspješnu igračku karijeru počeo u Igmanu sa Ilidže. Već kao junior je prešao u makedonski Pelister iz Bitolja koji je bio jak prvoligaš u tadašnjoj Jugoslaviji.

- Po završetku Gimnazije sam otišao u Pelister koji je bio jedna od najjačih ekipa u ligi, a tamo sam proveo skoro četiri godine. Bio sam pionirski, juniorski i seniorski reprezentativac, prošao sam sve selekcije.

Sa Pelisterom sam igrao finale domaćeg Kupa, a dva puta smo bili drugi u prvenstvu iza tad neprikosnovene Metaloplastike iz Šapca - prisjetio se Šuman.

Krajem 1991. godine otišao je u Dansku, odnosno Kolding koji je i obilježio njegovu karijeru u punom smislu.

- U Koldingu sam praktično proveo cijelu igračku karijeru, od 1992. pa do 2006. godine kad sam prestao igrati. Imao sam samo jedan izlet u španski Bilbao od 2001. do 2003. Potom sam u Koldingu nastavio kao trener ženske ekipe u tad najjačoj evropskoj ligi u ženskoj konkurenciji, da bi onda bio tri godine trener muškog tima - kaže Šuman.

Nakon što je deceniju proveo u Koldingu kao trener, Bilal je potom 2016. prešao na klupu reprezentacije Bosne i Hercegovine sa kojom je ove godine dočekao i veliki uspjeh.

- Predsjednik Koldinga, Jens Boesen, inače otac trenera u našem A reprezentativnom timu, Lasea (Lasse), bio je na toj poziciji 30 godina, a ja odmah do njega nešto više od 20 godina. Tako da imamo praktički familijarni odnos. Tamo sam došao kao stranac, ali me smatraju kao svog - dodao je selektor “Zmajeva”.

Manje je poznato da je Šuman još 1996. godine imao poziv da igra za reprezentaciju Danske koja je i tad bila svjetska rukometna sila.

Hiljade golova

- Dobio sam tu ponudu, ali sam je odbio. Htio sam igrati za svoju zemlju i dobio sam priliku 1997. godine, kad sam debitirao protiv Holandije - kaže Šuman.

Iz igračkih dana: Karijeru počeo u Igmanu. Arhiva

Kao desno krilo Koldinga i Barakaldo Bilbaoa, postigao je hiljade golova u klupskoj karijeri, bio najbolji strijelac obje lige u kojima je nastupao, danske i tad vrlo jake španske. Bio je dio najuspješnije ekipe Koldinga koja je redala trofeje u Danskoj, ali vrijedila i kao veoma važan faktor u evropskom rukometu.

- Tad smo imali stvarno top ekipu, sa puno danskih i švedskih reprezentativaca, a ja sam bio jedini igrač sa prostora Balkana među njima - zaključio je Šuman.

Znamo šta nam je raditi

Reprezentacija BiH je veliki posao napravila samim plasmanom na Euro 2020. gdje će imati i jako teške protivnike u grupi D u norveškom Trondhajmu (Francuska, Norveška, Portugal). Plasman na jedno od prva dva mjesta koja vode u drugi krug bio bi podvig, ali naši rukometaši žele se što bolje predstaviti na EP-u.

- Znamo šta nam je raditi, okrenut ćemo se našim protivnicima, raditi analizu, spremati igrače... Imat ćemo dovoljno vremena da im sav materijal bude dostavljen prije nego se okupimo u decembru jer sam planirao dvadesetak dana priprema prije 9. januara, kad počinje Evropsko prvenstvo - kaže Šuman.

Cilj je kontinuitet

Prije okupljanja za Euro, “Zmajeve” očekuje početak kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Egiptu 2021. godine.

- U oktobru počinju kvalifikacija za SP, gdje ćemo odigrati dvije utakmice. Ciljevi su sada malo veći, oktobar nam je veoma važan, odnosno da na startu kvalifikacija za SP napravimo što više kako bismo dostigli kontinuitet.

Sad znamo da smo na EP-u, a već u junu iduće godine ćemo znati jesmo li i na SP-u. Bila bi ogromna stvar kad bismo uvezali dva velika takmičenja da dobijemo kontinuitet. Kasnije bi nam uvijek bilo lakše jer bismo bili bolje rangirani. Sad uvijek dolazimo iz posljednjih šešira - konstatira selektor.

Prvi put sve bivše republike

Jedna grupa na Euru je morala biti balkanska, a to je grupa A koja se igra u austrijskom Gracu (Hrvatska, Bjelorusija, Srbija, Crna Gora).

- Veoma mi je drago da su sve bivše republike na Evropskom prvenstvu, što je signal da je rukomet na ovim podnebljima jak. Naravno, neki savezi su malo uređeniji za razliku od drugih, međutim, sigurno talenta, potencijala i kvaliteta ima - istakao je Šuman.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.