NA DANAŠNJI DAN

Vilijam Šekspir: 460. godišnjica rođenja najslavnijeg svjetskog dramatičara

Danas je utorak, 23. april/travanj 2024. godine, do kraja godine preostala su još 252 dana

Vilijam Šekspir. fakulteti.edukacija.rs

I.P.

23.4.2024

Na današnji dan 1564. godine, u gradiću Stratford na Avonu rođen je engleski pisac Vilijam Šekspir (William Shakespeare), najslavniji svjetski dramatičar, koji je i umro na isti dan 1616. godine. Njegove drame, od kojih je veliki broj ekranizovan, i danas su na repertoarima svjetskih pozorišta.

Gotovo ni o jednom drugom piscu ne zna se tako malo kao o Vilijamu Šekspiru. Ličnost pisca, čija su djela poznata cijelom obrazovanom svijetu još je zagonetka. Pouzdano se zna da je kršten 26. aprila 1564. godine pa se smatra da je rođen 23. aprila 1564. godine. Šekspirov otac Džon bio je ugledan i imućan građanin, trgovac-zanatlija, o čijem dobrom imovinskom statusu govori i podatak da je 1596. godine mogao platiti da on i njegovo potomstvo upotrebljavaju porodični grb koji prikazuje sokola i koplje te ima francuski natpis: Non sanz droict (Ne bez prava). Uza sve to, Džon Šekspir je 1571. godine izabran za gradonačelnika Stratforda na Avonu.

Napisao 34 drame

Vilijam Šekspir je bio plodan pisac. Pretpostavlja se (jer se ne može sa sigurnošću utvrditi autorstvo svih njegovih drama) da je napisao 34 drame, 154 soneta i nekoliko pjesama.

Piščevo stvaralaštvo dijeli se na nekoliko kategorija: rane drame (uglavnom komedije i historije, tj. drame sa sadržajima iz engleske i antičke prošlosti te početni pokušaji tragedija), zrelo doba (velike tragedije) te poznije doba stvaralaštva (tzv. mračne komedije ili problematske drame i "romance").

Uz dramski opus, Šekspir je i autor “Soneta”, prema mišljenju mnogih, najbolje zbirke ljubavne poezije u engleskoj i svjetskoj književnosti.

Djela: tragedije – “Romeo i Julija”, “Tit Andronik”, “Julije Cezar, “Troilo i Kresida, “Hamlet”, “Otelo”, “Kralj Lear”, “Macbeth”, “Antonije i Kleopatra”, “Koriolan”, “Timon Atenjanin” i “Cymbeline”; komedije – “Uzaludni ljubavni trud”, “Dva plemića iz Verone”, “Komedija zabuna”, “San Ivanjske noći”, “Mletački trgovac, “Ukroćena goropadnica”, “Mnogo vike ni za šta”, “Vesele žene vindsorske”, “Na Tri kralja ili kako hoćete”, “Kako vam drago”, “Sve je dobro što se dobro svrši”, “Mjera za mjeru”, “Periklo”, “Zimska priča”, “Oluja” i “Dva plemenita rođaka”; historijske drame – “Henrik VI”, “Rikard III”, “Rikard II”, “Kralj Ivan”, “Henrik IV”, “Henrik V” i “Henrik VIII”; pjesme – “Venera i Adonis”, “Silovanje Lukrecije”, “Strastveni hodočasnik”, “Feniks i kornjača”, “Ljubavnikov prigovor” i “Soneti”.

Miguel de Servantes. wikipedia.org

Umro Miguel de Servantes, autor “Don Kihota”

1616. - Umro Miguel de Servantes Saavedra (Cervantes), najveći španski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti, autor „Don Kihota“. Prvi književni pokušaji nisu ga proslavili, a nakon očeve smrti je zbog neuspješnih finansijskih poslova završio u zatvoru, gdje je počeo pisati jedno od najpoznatijih djela svjetske književnosti – roman „Bistri vitez Don Kihot od Manša“ (El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha), čiji je prvi dio objavljen 1605., a drugi 1615. „Don Kihot“ je snažno utjecao na razvoj romana, a na polju novele sličan učinak je imala Servantesova zbirka „Uzorite novele“. Potkraj života objavio je knjigu pozorišnih tekstova „Osam komedija i osam međuigri“.

1850. - Preminuo pjesnik Vilijam Vordsvort (William Wordsworth), uz Kolridža (Coleridge) najznačajniji predstavnik romantizma u engleskoj književnosti. Njegova zbirka pjesama "Lirske balade" označila je početak romantizma u engleskoj književnosti.

1858. - Rođen njemački fizičar Maks Plank (Max Planck), tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu. U početku svog rada davao je privatne lekcije u Minhenu. Iako ga je akademska zajednica zapostavila, on je nastavio raditi na teoriji topline i proučavanju entropije. Godine 1885., postao je profesor teorijske fizike na Univerzitetu u Kilu, a nakon četiri godine dobio je položaj na Univerzitetu u Berlinu. 

Širli Templ. wikipedia.org

Rođena američka glumica Širli Templ

1891. Ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih, najpopularnijih i najznačajnijih muzičkih stvaralaca dvadesetog vijeka, rođen je na današnji dan. Djela: opere - "Kockar", "Zaljubljen u tri naranče", "Plameni anđeo", "Vjenčanje u samostanu", "Rat i mir"; baleti - "Romeo i Julija", "Pepeljuga", "Priča o kamenom cvijetu"; simfonijska priča "Peća i vuk".

1928. - Rođena Širli Templ (Shirley Temple), američka glumica i diplomatkinja. Bila je zvijezda dječijih filmova jer su je sa samo tri godine, kada ju je majka već upisala u plesnu školu u Los Anđelesu, uočili filmski agenti te ubrzo angažirali u filmovima. Širli je impresionirala publiku 1934. godine svojim prvim filmom “Stand Up and Cheer!” i izvedbom pesme “Baby, Take a Bow”, a te godine snimila je još sedam ostvarenja i time zaslužila posebnog Oskara za izvanredan doprinos filmskoj industriji, postavši prvo dijete koje je ikada primilo takvu vrstu priznanja. Templ se oprobala i u politici, pridruživši se republikancima, a 1967. se kandidovala za predsjednicu stranke. Tri godine je bila delegatkinja u Ujedinjenim nacijama pa je često putovala van Amerike, a neko vrijeme je radila kao ambasadorica UN-a u Gani. Od 1989. do 1992. bila je ambasadorica u tadašnjoj Čehoslovačkoj Republici, a nakon toga aktivno je učestvovala u međunarodnim poslovima, među ostalim, bila je članica Upravnog odbora Udruženja za diplomatske studije kao i Nacionalnog odbora za odnose SAD i Kine. Preminula je 10. februara 2014. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.