OSTALI SPORTOVI

Pad RK Bosna: Koga je u Sarajevu briga za rukomet

A. Dr.

27.4.2018

Dvadeset i četvrtog marta 2007. godine zemljotres je uzdrmao Skenderiju, 7.000 navijača u deliriju je dočekalo trijumf (20:18) rukometaša Bosne nad Hamburgom u polufinalu Kupa pobjednika kupova.

“Studenti” su napravili senzaciju koja je obišla sportsku Evropu, šeher je bio rukometni centar regije... Jedanaest godina poslije, prijestonica BiH ostaje bez premijerligaša, Bosna je dotaknula dno. Je li baš moralo biti tako? 

Kruna rada

Enid Tahirović, proslavljeni golman Bosne i reprezentacije BiH, imao je u susretu s Hamburgom čak 22 odbrane. Sa ponosom se prisjetio zvjezdanih trenutaka Bosne, ali s gorčinom govori o sunovratu kluba.

- To je bila kruna višegodišnjeg rada, dobro osmišljenog projekta uprave kluba, na čelu s Nerminom Salmanom.

Plasman u polufinale Kupa kupova bila je nagrada za sve nas. Kad sam igrao u Hamburgu, Nijemci su mi govorili kako meč iz Skenderije nikad neće zaboraviti. Ambijent, navijački hor od 7.000 grla i naša sjajna igra još ih podsjećaju na to. Nažalost, sada su došla grozna vremena za Bosnu – kaže Tahirović te nastavlja:

- Agonija je počela još tamo 2011. godine i čini mi se da je ona sada zahvatila kompletan sarajevski sport. Rezultat je to nebrige gradskih i kantonalnih vlasti, očito ne prepoznaju značaj sporta za BiH. Ili, što je još poraznije, nije im stalo.

Pa, pogledajte kakav je sport u glavnim gradovima država u regionu. Ne može me niko uvjeriti da je Podgorica bogatija ili da ima bolje resurse od Sarajeva, ali glavni grad Crne Gore ima prvaka košarkaške ABA lige. Možda ljudi ne znaju, mi smo te 2007. eliminirali Vardar, a sada su Makedonci prvaci Evrope. Zašto i mi nismo ostali na tom kursu? Dobro, ne moramo biti najbolji na Starom kontinentu, ali ispasti iz skromne Premijer lige je baš katastrofa.

Tahirović smatra da uopće ne treba ogroman novac kako bi Bosna ponovo bila jak klub.

- Uvjeren sam da sa 500.000 KM možeš imati dovoljno snažan tim da budeš prvi u BiH i solidan u regionalnoj SEHA ligi. Sa milionskim iznosom, i u Evropi bi se igrala značajna uloga. Nažalost, sve je to nedostižno. Divim se ljudima koji vode naše klubove, jer je teško doći do sponzora, novca...

Mora se izmijeniti zakonska regulativa i onim kompanijama koje ulažu u sport, uvesti porezne olakšice. U cijelu priču treba se uključiti i Olimpijski komitet BiH, kao krovna sportska institucija u državi – naglašava Tahirović.

Nema sistema 

Generaciju Bosne iz 2007. s klupe je predvodio sjajni stručnjak Halid Demirović.

- Ovo se nije smjelo desiti. Nekad smo bili bolji od Vardara, a oni sada vladaju Starim kontinentom, a Bosna ispada u niži rang. Uprava koja je bila na čelu, trebala je naći adekvatne ljude da ih zamijene. No, to se nije desilo. Ne postoji sistem, a bez njega, nema rezultata.

Pa, pogledajte, sarajevski Željezničar nestao je s rukometne scene, a bio je nekada prvak Jugoslavije. Ne može se iz ničega nešto stvoriti. Imamo talentiranu djecu, ali bez optimalnih uvjeta i ulaganja, oni će samo ostati to ili će prerano napuštati BiH – ističe Demirović.

Ekspresan povratak u elitu

Sadašnja uprava Bosne želi da klub u Prvoj ligi FBiH igra samo jednu sezonu.

- Želimo ekspresan povratak u najviši rang. Istovremeno ćemo raditi na stabilizaciji kluba. Ova kriza traje pet-šest godina i prethodna rukovodstva nisu se htjela uhvatiti ukoštac s tim. Možda je ispadanje i trebalo da se desi kako bi se stvari izvele načistac. Godinama su se ljudi u Bosni nemarno odnosili prema klubu. Zapostavljali su domaći kadar i zato smo se okrenuli našim snagama. Na klupi imamo mlade i ambiciozne trenere Sanjina Kolakovića i Seada Lagumdžiju, koji se savršeno uklapaju u naš projekt. Oni su velika trenerska perspektiva BiH – riječi su Adnana Brankovića, generalnog sekretara kluba.

Velikani na klupi 

Na klupi Bosne su u njenom najboljem periodu sjedili velikani svjetskog rukometa.

Tako su “Studente” predvodili Abas Arslanagić, Jovica Elezović i Irfan Smajlagić, osvajači zlatnih medalja na olimpijskim igrama.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.