Centar Skenderija otvoren je 29. novembra 1969. godine u Sarajevu. Otad je Skenderija postala sinonim za neke od najvećih događaja u modernoj historiji ovog grada. Za potrebe Olimpijade Centar je proširen. Tokom Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu u ovoj dvorani održavana su takmičenja u hokeju na ledu.

Košarkaški klub Bosna je u njenoj glavnoj dvorani, koja danas nosi ime po Mirzi Delibašiću, ispisao neke od najsvjetlijih stranica u historiji bh. i jugoslavenske košarke. I reprezentacije BiH, rukometne, košarkaške, u ovoj dvorani donijele su nam neke od najvećih radosti nakon nezavisnosti. Kultni sarajevski bendovi svoje početke upravo su imali u Skenderiji, a kroz dvoranu su prošli i mnogi svjetski bendovi.

Kultno mjesto

Osim za muziku i sport, Skenderija je nekoć Sarajlijama bila omiljeno mjesto za šoping i ispijanje kafe.

Iako se u ovoj dvorani i danas održi poneki koncert ili odigra utakmica, veći dio kompleksa izgleda ruševno, zapušteno, sablasno. Dvorane su zastarjele i neadekvatne. Aktivnosti koji se u njima održavaju svakako se nedovoljno česte da bi bile komercijalno isplative.

Najveći dio poslovnih prostora u Skenderiji zjapi prazan. Nekada je ovdje bio i veliki broj butika, gdje su građani mogli, osim odjeće, kupiti i obuću, stvari za kuću, umjetnine ili knjige. Sada rijetko koju radnju možete naći da je u funkciji, a i promet je dosta mali, s obzirom na to da u Skenderiju rijetko ko više i zalazi.

Ledena dvorana, nikada dovršena, pretrpjela je veliku materijalnu štetu 2012. godine i otad se nalazi u ruševnom stanju. Deset godina čekalo se za sanaciju krova koji je urušen, a uz pomoć resornog kantonalnog ministarstva sredinom prošle godine je osigurano neophodnih 3,5 miliona eura za postavljanje krova. Radovi su trebali biti završeni za dvije godine, međutim, još nisu ni počeli.

 Nije poznato

Postojeći plan je da ova dvorana bude namijenjena samo za ledene sportove i da to bude praksa 365 dana u godini, međutim, ni krov nije saniran.

I dok Skenderija propada, ostaje otvoreno pitanje šta nova vlast namjerava učiniti po pitanju njenog saniranja i stavljanja u funkciju. 

Direktor KSC-a Skenderija Damir Petrinić kaže da su kantonalne vlasti, u čijoj je nadležnosti Skenderija, spremne na dogovor i na rješenje, ali da sve ide sporije zbog komplicirane administracije u našoj zemlji.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk za "Avaz" je kazao kako je u narednom periodu u planu rekonstrukcija Doma mladih, za koji je gotov projekat te uskoro u realizaciju ide prva faza. Pored toga, realizrat će se rušenje trgovki na platou, kao i rješavanje imovinskih pretpostsvki za izgradnju ledene dvorane, projekta koji je decenijama na čekanju.

Kulturno naslijeđe

Skupština Kantona Sarajevo je 2020., na inicijativu zastupnika Damira Nikšića, donijela odluku o proglašenju Centra Skenderija kulturnim naslijeđem prvog reda.

Skenderija je 2019. svrstana među građevine brutalističke arhitekture u svijetu, što je inicijativa Njemačkog arhitektonskog muzeja za spašavanje brutalističkih djela. Prijedlog i materijal za inicijativu pripremila je Mejrema Zatrić uime Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine.

Prema najavama, prvi radovi na Skenderiji trebali bi početi već ovog proljeća. Jasno je da ovaj centar zahtijeva brojna ulaganja i da oko njega ima mnogo posla. A vraćanjem u funkciju i oživljavanjem ovog kultnog sarajevskog objekta nova Kantonalna vlada upisala bi sebi veliki historijski plus.