ŠOKANTNO

Kako se u našoj zemlji kažnjava nasilje nad ženama i djecom

Iako su naši zakoni dobri, kazne koje se izriču su na minimumu ili ispod, kazala je Sendić

Kao olakšavajuće okolnosti sudovi uzimaju u obzir porodični status nasilnika. Facebook

Meliha Smajkic

14.8.2023

Za nasilje nad ženom i djecom zlostavljači u BiH rijetko kada idu u zatvor. Ponekad se sankcioniraju novčano ili rehabilitacijom, a najčešće im se izriču uvjetne osude. Te blage kazne im se izriču čak i kod težih oblika počinjenja djela, naprimjer, nanošenja povreda oružjem ili opasnim oruđem.

Iako je BiH šesta država članica Vijeća Evrope koja je još 2013. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, primjena zakonskih odredbi usmjerenih na sprečavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama u našoj zemlji nije zadovoljavajuća.

Zakonska rješenja

Da pravosuđe u slučajevima nasilja u porodici izriče vrlo blage, simbolične kazne, najčešće uvjetne, potvrđuje nam i Meliha Sendić, predsjednica Centra ženskih prava Zenica, koji već godinama provode monitoring nad radom pravosuđa.

- Nažalost, najčešće su to uvjetne osude. Zapravo, ne da su najčešće, već su u 80 posto naših praćenih predmeta izrečene uvjetne kazne. Naši zakoni su u suštini dobri, jasno, uvijek se trebaju nadograđivati, odnosno uskladiti se s Istanbulskom konvencijom i drugim aktima, međutim, ovakva kakva su naša zakonska rješenja, kada bi se primjenjivala onako kako piše, onda ne bismo imali ovolikih problema. Jer kazne koje su izriču su na minimumu ili ispod, a, ako je uvijek minimum, onda je to do lične procjene onoga ko prosuđuje - kazala nam je Sendić.

Naglašava da pravosuđe treba imati jedinstven stav i da kaznena politika nije samo primjena zakona, kao i da se svijest uposlenih u pravosuđu mora mijenjati, a njihova senzibilizacija ojačati.

Sendić: Lična procjena. Facebook

Podsjeća na to da femicid kao ubistvo žene od muškarca, a koje je često krajnji ishod nasilja u porodici i partnerskog nasilja, nije predviđen kao zasebno krivično djelo te da su u vezi s tim još početkom prošle godine uputili inicijativu. Zbog toga su s drugim organizacijama planirali masovnije proteste u oktobru.

Manje ozbiljno

Prema posljednjem monitoringu koji su uradili zajedno s Fondacijom Udružene žene Banja Luka, evidentno je da se nasilje u porodici i dalje doživljava kao manje ozbiljno krivično djelo. Porazno je uvažavanje olakšavajućih okolnosti kao što su „porodičan čovjek“, „otac jednog ili više malodobne djece“, „nezaposlen“, ili to što je izrazio kajanje i obećao da neće ponoviti djelo. Tako je, naprimjer, Općinski sud u Livnu nasilniku koji je pijan istukao suprugu među olakšavajućom okolnosti za uvjetnu osudu iznio i „korektno držanje optuženog“.

Suprotno principima

- Sudovi se često pozivaju na izjavu žrtve da ona odustaje od krivičnog gonjenja i ne traži kompenzaciju kao olakšavajuće okolnosti, što je suprotno principima optužbe i zakonitosti. U većini slučajeva, ako dijete nije bilo direktnom žrtvom nasilja, ali je svjedočilo kada je jedan roditelj (obično otac) bio nasilan prema drugom roditelju (obično majci), tužioci i sudovi ne uzimaju u obzir ove otežavajuće okolnosti dosljedno, onako kako je propisano Istanbulskom konvencijom - stoji, između ostalog, u monitoringu.

Također, navedeno je da tužioci i sudije u većini slučajeva ne prepoznaju postojanje opasnosti od težih posljedica, a samim tim ni nužnost strožijeg kažnjavanja.

U brojkama

* 2.219 prijava nasilja bilo je tokom prošle godine.

* 1.494 žene bile su među oštećenima.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.