MISTERIJA

Ko su investitori koji su "bacili oko" na simbol Sarajeva: Hoće li Bećirović dopustiti "gušenje" Sarajeva

Iako Sarajevu svakako treba rekonstruirana Skenderija, nedopustivo bi bilo na tom prostoru graditi visoke zgrade koje bi potpuno zagušile centar grada

Bećirović: Koga će staviti u Komisiju. Facebook - Luka Stanzl / PIXSELL

Istraživački tim "Dnevnog avaza"

22.11.2023

Zastupnik Damir Nikšić uzburkao je duhove kada je, prije nekoliko dana, na svojoj Facebook stranici objavio da postoji plan da se ruši Skenderija i na tom mjestu prave tornjevi od 50 spratova i četiri 20-spratne poslovno-stambene zgrade.

Nikšić je objavio i nacrt tog projekta, kazavši da iza svega stoje investitori koji su gradili i Beograd na Vodi (na čijem je čelu bio Muhamed Alabar, biznismen iz Abu Dabija).

U razgovoru za „Dnevni avaz“ Elmedin Konaković je potvrdio da zaista postoji plan da privatni kapital uđe u Skenderiju, naglasivši da je planirana izgradnja novih modernih dvorana, ali da nije riječ o investitorima iz Abu Dabija, nego Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ruševna Skenderija

Nezvanično je riječ o Muhamedu Ibrahimu el-Šaibaniju (Muhammad al-Shaybani), koji je trenutno član uprave i izvršni direktor kompanije “Investment Corporation of Dubai” te potpredsjednik Vrhovnog fiskalnog odbora Dubaija, koji je odranije s nekolicinom investicija prisutan u BiH.

Šajbani: Investitor koji dobija kontroverznu referencu. Dubaiaerospace

Inače, Šaibani je postao poznat nakon što je prije nekoliko godina kupio čuveni kompleks Porto Montenegro, ali u Crnoj Gori nisu baš svi oduševljeni njegovim poslovanjem i od prve radosti dolaska brzo se prešlo u razočarenje da je on ipak špekulativni investitor koji je značajno umanjio referencu poznate turističke destinacije koju je napravio osnivač tog gradića Piter Mank (Munk).

Priča o prodaji Skenderije aktuelizirana je još 2014. godine, kada je Elmedin Konaković bio premijer Kantona Sarajevo kao kadar SDA. Ipak, nakon negativnih reakcija u javnosti i velikih pritisaka cijeli je proces obustavljen, a Skenderija je, uz neke minimalne intervencije i pomake, uglavnom prepuštena propadanju. Kompleks je danas u takvom stanju da je njegov znatan dio doslovno ruševina. Krov Ledene dvorane, koja je bila simbol olimpijskog Sarajeva, koji se urušio 2012. godine, do danas namjerno nije obnovljen, većina prostora u tržnom centru je prazna, dok centralna dvorana „Mirza Delibašić“ odavno ne ispunjava kriterije modernih dvorana.

Pojedinci, među kojima je i Damir Nikšić, skloni su čak i teorijama da se Skenderija namjerno prepušta propadanju kako bi se dobio što snažniji argument za privatizaciju i njeno rušenje.

Spas preko Komisije

Konaković pak smatra kako je rekonstrukcija Skenderije uz pomoć privatnog kapitala poželjna te kritizira partnere iz trojke što ne stanu odlučnije uz ovaj projekt.

Nacrt koji je objavio Nikšić: Ogroman kompleks koji moderni gradovi grade izvan centra. Facebook

S obzirom na to da je Kapidžić preko Komisije bio odlučan da zaustavi kontroverzni projekt, sada se Kapidžić boji da će Konaković preko Denisa Bećirovića, koji predlaže bošnjačkog člana Komisije, na njegovo mjesto imenovati podobnog člana Komisije koji će dohakati simbolu grada Sarajeva.

Kapidžiću trogodišnji mandat istječe početkom 2024., a tada se nadaju da bi mogli dobiti člana koji bi bio raspoloženiji prema ovakvim projektima i ne bi ih kočio s vrha.

Iako Sarajevu svakako treba rekonstruirana Skenderija i kvalitetniji kulturno-sportski kompleks, nedopustivo bi bilo na tom prostoru graditi komercijalne visoke zgrade koje bi potpuno zagušile centar Sarajeva i posebno učinile da vjetrovi uopće ne dolaze do općine Stari Grad, koja bi se definitivno ugušila u smogu.

Upravo su prethodnih godina građani Sarajeva i stanovnici Starog Grada bili protiv izgradnje nekoliko previsokih objekata pored vjetrokoridora, koji ni sada ne omogućava kvalitetan zrak Sarajevu, posebno u kulturnom i historijskom centru prijestonice – Starom Gradu.

Po brojnim pozivima koji su jučer stizali u redakciju „Dnevnog avaza“, Damir Nikšić je očigledno uspio pažnju javnosti skrenuti na pokušaj provođenja neprihvatljivog stambeno-poslovnog kompleksa, ali je Nikšić pokazao i brojne kontroverze da se Šaibanijevo ime samo deklarativno poentira u javnosti.

Jer nije nikakva tajna, nakon objavljivanja vrlo malog dijela Sky komunikacija, da najveći investitor u Sarajevu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata nije spomenuti gospodin Šaibani, nego su to ozloglašeni investitori iz kartela Edina Gačanina Tite.

Gačanin Tito: Iza koga se krije njegov novac?. Twitter

Višenamjenski urbani kompleksi, kakav se želi izgraditi u strogom i prenapučenom centru Sarajeva s ogromnim gabaritima, moderni gradovi podižu na trenutnoj periferiji, prema kojoj se šire razvoj i biznis.

Izgradnja kompleksa, protiv kojih su Nikšić i mnogi, kako tvrde kompetentni graditelji i inžinjeri saobraćajne struke, dovela bi i do potpunog kolapsa saobraćaja koji je i sada haotičan u ovom dijelu grada.

Praktično, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH i mnoge državne i federalne institucije do kojih je i sada veoma teško doći automobilom bile bi dodatno odsječene od građana, na što struka upozorava interesne grupe i urbanističke lobiste.

Dodatne sumnje

Dodatne razloge za sumnju budi to što, iako se godinama govori o planu za privatno investiranje i obnovu Skenderije, građanima još javno nije prezentiran bilo kakav projekt, a cijela operacija se, čini se, obavlja iz pozadine. Kao da i njeni sami akteri strahuju od reakcija na rješenja koja su pripremljena za Skenderiju. Ako je projekt zaista konkretan, u skladu sa standardima, i donosi isključivo korist gradu, nameće se pitanje zbog čega se onda taji.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.