PROJEKAT "INDEPENDENCE"

Njima ruski plin ne treba, a ključni momenat dogodio se prije 12 godina: Evropa da uči od nas

Prije mnogo godina moja je zemlja donijela odluku koja nam danas omogućuje da bez muke prekinemo energetske veze s agresorom. Ako mi to možemo, to može učiniti i ostatak Evrope, rekao je Nauseda

LNG terminal 'Independence'. AFP

S. S.

19.4.2022

Prije dvanaest godina, Rokas Masiulis, direktor jedne kompanije u Litvaniji, dobio je zadatak s ambicioznim ciljem: prekinuti ovisnost svoje zemlje o ruskom plinu, piše Politico.

Na svom novom radnom mjestu šefa kompanije Klaipėdos Nafte, operatera naftnog terminala pod državnom kontrolom, Masiulis je trebao nadzirati isporuku i puštanje u rad plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na obali Baltičkog mora.

Brod - koji je pod nazivom Independence (Neovisnost) započeo s radom 2014. - izgrađen je kako bi se osiguralo da litvanski potrošači i dalje mogu dobijati ​​plin čak i ako bi politički odnosi s Rusijom bili narušeni do te mjere da bi opskrba s istoka morala biti prekinuta.

Ranije ovog mjeseca, kad je brutalnost ruske invazije na Ukrajinu postala jasna, vlada Litvanije je okrenula prekidač i najavila da je postala prva evropska zemlja koja je zaustavila sav uvoz "toksičnog" ruskog plina. Independence je dokazao svoju vrijednost, a opskrba plinom Litvanije ostala je stabilna.

- Bio sam uzbuđen zbog projekta Independence kada smo ga pokrenuli, ali nisam mogao zamisliti koliko će to na kraju biti velika stvar . rekao je Masiulis, koji je kasnije postao ministar energetike i prometa Litvanije, a ovih dana je upravitelj električne mreže pod kontrolom države.

Korisna studija

Za Zapad je ključni izazov kako smanjiti unosne ruske isporuke plina, dok evropski lideri razmatraju svoj odgovor na napad Moskve na Ukrajinu i nastoje uništiti ratni potencijal Kremlja.

- Prije mnogo godina moja je zemlja donijela odluku koja nam danas omogućuje da bez muke prekinemo energetske veze s agresorom. Ako mi to možemo, to može učiniti i ostatak Evrope - objavio je na Twitteru predsjednik Litvanije, Gitanas Nausėda. Zemlja je također objavila da će prestati kupovati rusku naftu, iako je i dalje povezana s ruskom električnom mrežom.

U posebnom fokusu je Njemačka, najjača evropska industrija, koja oko 15 posto svoje električne energije proizvodi iz plina, a oko polovice plina dobiva iz Rusije.

Njemački ministar za klimu i privredu, Robert Habek (Habeck), rekao je da će Njemačka tek 2024. moći prekinuti svoju ovisnost o ruskom plinu, što je izazvalo velike frustracije u Kijevu.

- Sve dok Zapad nastavlja kupovati ruski plin ili naftu, on podržava Ukrajinu samo jednom rukom, dok drugom rukom podržava ruski ratni stroj.  - rekao je novinarima ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u Briselu početkom aprila.

Zelenski je rekao da ne razumijemo kako se može zarađivati novac na tuđoj krvi.

Ukapljeni plin

Pogon Independence, takozvano plutajuće skladište i jedinica za ponovno rasplinjavanje ukapljenog plina (Floating Storage Regasification Unit ili FSRU), mogao bi pružiti korisne informacije za one koji se žele okrenuti od ruskog plina. LNG se pumpa s transportnog broda gdje se ponovno pretvara u plin za korištenje ili skladištenje.

FSRU sistemi mogu se izgraditi relativno brzo – trajanje projekta procjenjuje se na između jedne i tri godine – i općenito zahtijevaju manje dozvola za planiranje od trajnog pogona na kopnu. Mogu se premještati s mjesta na mjesto i, prema potrebi, relativno lako zamijeniti za veće ili manje jedinice.

Ono što je važno, takvi pogoni također omogućuju zemlji da odabere odakle dolaze njezine zalihe LNG-a: Litvanija trenutno većinu svog LNG-a nabavlja iz Norveške, SAD-a i Katara.

Projekti FSRU smatraju se dobrim rješenjima za manje zemlje poput Litvanije, koja godišnje troši oko dvije do tri milijarde kubičnih metara plina, rekao je Zongiang Luo, analitičar tržišta plina pri konzultantskoj kompaniji Rystad Energy sa sjedištem u Norveškoj. Litvanija je prošle godine dobijala otprilike četvrtinu svog plina iz Rusije.

Za zemlje poput Njemačke, kojoj je potrebno oko 90 milijardi kubnih metara plina godišnje, takav bi sistem još uvijek mogao biti koristan kao dio šireg seta rješenja koja bi također mogla uključivati ​​plin koji se doprema iz norveških i nizozemskih plinskih polja, kao i mjere za uštedu energije.

Italija, Nizozemska i Estonija rekle su da planiraju slične projekte, dok Berlin planira otvoriti tri takve jedinice koje bi mogle isporučivati ​​27 milijardi kubnih metara plina godišnje.

Njemački ministar Habek je nedavno posjetio Katar kako bi razgovarao o opskrbi LNG-om.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.