Skoro osam mjeseci nakon početka Putinove invazije na Ukrajinu, građani u ključnim zemljama zapadnog saveza ne pokazuju sklonosti prema ustupcima Rusiji koji bi mogli dovesti do konačnog sporazuma o okončanju borbi, pokazuje veliko istraživanje.

Veliki projekt YouGov-Cambridgea, koji je istraživao javno mnijenje u 25 najvećih svjetskih zemalja, također je ustanovio snažnu potporu za održavanje, a često i pooštravanje i širenje vojnih i ekonomskih mjera protiv Moskve, piše The Guardian.

No, iako je anketa pokazala da su ispitanici u većini zapadnih zemalja beskompromisno raspoloženi, više zemalja diljem svijeta - uključujući i neke na zapadu - bile su bitno ambivalentnije ili čak suosjećajne prema Rusiji.

- Ako Putin računa na slabljenje zapadne odlučnosti, ovo istraživanje donosi loše vijesti za njegovu vojnu kampanju, ali oko toga nema međunarodnog konsenzusa - rekao je Joel Rogers de Waal, akademski direktor YouGova.

Anketa provedena između 24. avgusta i 22. septembra pokazuje da među 13 zapadnih ili anglofonih zemalja - Francuska, Njemačka, Švedska, Danska, Španjolska, Italija, Grčka, Mađarska, Poljska, Velika Britanija, SAD, Australija i Kanada - "glavna skupina" od 10 zemalja podržava postojeće privredne sankcije Rusiji. Grčka, Mađarska i Italija misle drukčije.

Sankcije nisu dovoljno oštre

Među preostalih 10 zemalja, potpora sankcijama kretala se od niskih 57 ili 58 posto u Francuskoj i Njemačkoj, preko 60, 62 i 65 u Kanadi, SAD-u i Poljskoj, do visokih od više od 70 posto u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Danskoj.

U tih istih 10 zemalja, značajan broj - 62 u Poljskoj, 57 u Švedskoj, 50 u Velikoj Britaniji, 40-50 posto u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i SAD-u - također smatra da postojeće sankcije nisu dovoljno oštre i da ih treba ojačati.

Mnogi zapadni birači bili su spremni platiti cijenu sankcija. Oko polovice ili više - 66 posto u Danskoj, 63 posto u Velikoj Britaniji - čak i ako bi njihovi životni troškovi malo porasli. Podrška pada ako sankcije znače veliko povećanje troškova, ali ne više od 10 postotnih bodova.

U vojnom smislu postoji znatno odobravanje pomoći NATO-a ukrajinskim snagama, uključujući opskrbu oružjem, obavještajne podatke i obuku izvan zemlje; kibernetičko i informacijsko ratovanje usmjereno protiv ruske vlade; pa čak i za vojne savjetnike unutar Ukrajine (sve dok ostaju izvan borbi).

Protiv kompromisa s Kremljom

Većina u svih 10 ključnih zapadnih zemalja također je bila za primjenu nenasilnih mjera "hibridnog ratovanja", kao što je ciljanje ruskih medija alternativnim informacijama - ali bilo je malo temeljne zapadne podrške (30-40 posto u većini zemalja, a samo 20 u Njemačkoj) za izravnu vojnu intervenciju NATO-a.

- Unatoč javnoj raspravi o opasnostima globalne nuklearne katastrofe zbog rata, mnogi zapadni birači neustrašivi su u svom uvjerenju da bi NATO trebao nastaviti podržavati ukrajinske ratne napore - rekao je Rogers de Waal.

Što je možda najintrigantnije, većina zapadnih ispitanika pokazala je malo apetita za kompromis s Kremljom oko toga kako bi sukob mogao završiti.

U anketi je postavljeno pitanje o prihvaćanju raznih ustupaka Moskvi - ukidanje sankcija, ruski suverenitet nad Krimom, neovisnost Donjecka i Luhanska i jamstvo da Ukrajina neće ući u NATO - ako Rusija pristane na prekid neprijateljstava i odustane od svih, većine, nekih ili nikakvih teritorijalnih dobitaka u Ukrajini.

- Zapanjujuće je koliko je niska potpora za davanje ustupaka Rusiji u bilo kojem od tih scenarija - rekao je Rogers de Waal za The Guardian.

Samo 13 posto ispitanika u Francuskoj, na primjer, podržalo je priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom ako Moskva ne odustane od ostalog ukrajinskog teritorija, ali postotak nije bio jako različit (17 posto) ni ako se Rusija potpuno povuče iz ostatka Ukrajine. U Njemačkoj su odgovarajuće brojke bile 20 za "sve" i 17 za "ništa"; u Švedskoj 13 i 10, u Španiji 18 i 16posto; Poljska 12 i 11, Velika Britanija 10 i 6 i SAD 15 i 13 posto.

Samo tri zemlje su iznimka

Tri evropske zemlje bile su dosljedne iznimke. Na pitanje čini li NATO previše da pomogne Ukrajini, samo 7 posto u Danskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji odgovorilo je potvrdno - ali brojke u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj bile su 22 posto, 23 i 31.

S 37 i 32 posto, podrška u Grčkoj i Mađarskoj za zadržavanje sankcija Rusiji bila je upola manja nego u nekim zapadnim zemljama, dok je jedva petina ispitanika u Grčkoj i Mađarskoj poduprla slanje teškog naoružanja NATO-a Ukrajini, naspram 44 u Francuskoj, 57 u Velikoj Britaniji i 65 posto u Poljskoj. Italija je često bila između Mađarske i Grčke s jedne strane i središnjeg zapadnog bloka s druge strane.

Isto tako, Grčka, Mađarska i Italija bile su značajno sklonije ustupcima Rusiji - na primjer 31 posto ispitanika u Grčkoj, 28 u Mađarskoj i 23 u Italiji bilo je za priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom čak i ako Rusija ne odustane od ostalih ukrajinskih teritorija, naspram 8 u Danskoj i 6 posto u Velikoj Britaniji.

Jedva 20 posto ljudi vjeruje ruskoj verziji opravdanja za rat

U istih 10 ključnih zapadnih zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Švedsku i Poljsku, jedva 20 posto ispitanika reklo je da vjeruje ruskoj verziji kako je invazija imala za cilj zaštititi etničke Ruse od genocida.

Slično mali broj prihvatio je još jedan ruski argument, da je Ukrajina pala pod utjecaj nacizma. Nešto više ispitanika, ali općenito manje od 25 posto, vjeruje tvrdnji Moskve da je Zapad pokušao iskoristiti Ukrajinu kao bazu za prijetnju Rusiji.

Među temeljnih 10 zemalja, zapadno gledište da je Rusija izvršila invaziju jer Putin nije smatrao Ukrajinu suverenom i legitimnom zemljom te da je rat bio vođen ruskim imperijalizmom i željom da se poveća globalni utjecaj Rusije poduprlo je 65 posto do 79 posto ispitanika.

Međutim, ponovno su Grčka, Mađarska i u manjoj mjeri Italija bile značajne iznimke u Europi, s 43 Grka koji vjeruju da je Kijev u rukama nacističkih simpatizera, a 41 Mađara kaže da je Zapad pokušao ugroziti Rusiju iz Ukrajine.

Nekoliko zemalja na Bliskom istoku i u Africi, uključujući Tursku, odražavalo je slična uvjerenja, iako je svih 25 zemalja širom svijeta pokazalo snažnu, općenito većinsku podršku stajalištu da iza rata stoji ruski imperijalizam.

Većina krivi Rusiju, manjina Zapad

Na ključno pitanje je li Rusija kriva više od Zapada, odgovori su uglavnom slijedili isti obrazac, s velikom većinom u jezgri zapadnog saveza (78 u Švedskoj, Danskoj i Velikoj Britaniji) koja je okrivila Rusiju, a sukladno tome vrlo niskim brojkama (4 u Poljskoj, 6 u Španiji, 7 posto u Francuskoj) onih koji okrivljuju Zapad.

U Grčkoj i Mađarskoj, međutim, samo 37 i 35 posto anketiranih smatra da je Rusija više kriva, iako su ti postoci još uvijek veći od onih koji prstom upiru na Zapad.

Izvan zapadnih zemalja brojke koje govore da Rusija snosi odgovornost za početak rata također su niže: 23 posto u Egiptu, 26 u Turskoj, 34 u Tajlandu, 44 u Nigeriji. 

No, simbolično je da od svih 25 ispitanih zemalja samo u Saudijskoj Arabiji, Indiji i Indoneziji više ispitanika (24, 28 i 26) vjeruje da Zapad snosi veću krivnju za rat u Ukrajini nego Rusija (23, 27 i 15 posto).