RIJETKA VRSTA

Poznat uzrok smrti ćelavog ibisa Gipsya: Boravio u dolini Neretve

Ornitolozi pojašnjavaju da su ibisi izumrli u Hrvatskoj još u 18. stoljeću

Ćelavi Ibis. Facebook

S. S.

3.4.2023

Ženka ćelavog ibisa, zaštićene vrste ptice poznatije pod imenom Gipsy, koja je nekoliko mjeseci boravila u delti Neretve uginula je prirodnom smrću. Informacije nakon obdukcije mrtve ptice govore da je uzrok smrti moždani udar od kojega je ptica uginula u trenutku, piše Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo Gipsy je pronađena mrtva na predjelu Luke, prostoru između Kule Norinske i Opuzena početkom marta. Zaštitari prirode iz udruge Biom smatrali su da je ptica ubijena ili otrovana te su slučaj prijavili policiji koja provela kriminalističku istragu.

Smatrali da je ubijen

Gipsy je nasilno stradala – veliki je to udarac povratku izumrle vrste ćelavih ibisa - istakli su tada u udruženju Biom.

Pogibija Gipsy, ženke ćelavog ibisa koja je posljednjih nekoliko mjeseci boravila u Hrvatskoj, s pravom je šokirala javnost. Radi se o vrsti koja je izumrla u Evropi i u sklopu projekta LIFE Northern Bald Ibis ponovno se pokušava uspostaviti njena populacija, te ne čudi da je pojavljivanje jedne jedinke izazvalo zanimanje i simpatije mnogih građana - objavio je Biom u saopćenju za javnost neposredno nakon stradanja ptice o čemu ih je obavijestila Austrijska organizacije Waldrappteam, koja provodi projekt reintrodukcije ibisa.

Potencijalni razlozi takvog uginuća su najvjerovatnije nastreljivanje ili neka druga vrsta fizičkog povrijeđivanja, a moguće je i akutno trovanje. Prirodna smrt je malo vjerovatna, osim u slučaju ekstremnih vremenskih uslova, ali takvih uslova nije bilo na dan uginuća - objavili su iz Bioma. Ćelavi ibis Gipsy se prema podacima sa satelitskog odašiljača, normalno kretao između noćilišta i hranilišta i čak odletio do otoka Šipana i nazad dan prije smrti. Takva aktivnost upućuje na zdravu pticu koja je nasilno nastradala. Ptica koja umire prirodnom smrću prije uginuća smanji svoje kretanje i često nekoliko dana stoji na istom mjestu.

S obzirom da to nije prvi put da ćelavi ibisi stradaju u Hrvatskoj u sumnjivim okolnostima, o ovom slučaju obaviještena je policija koja je odmah izašla na teren, kao i veterinarski inspektor koji je preuzeo pticu i poslao je na analizu u Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu.

Izumrli u 18. stoljeću

Daniela Trobe iz austrijskog Waldrappteama nadležna za upravljanje i satelitsko (GPS) praćenje ćelavih ibisa u sklopu evropskog projekta LIFE Northern Bald Ibis izjavila je tada da se na osnovu GPS podataka možemo sigurno zaključiti da je Gipsy uginula naglo i da razlog smrti nije prirodan. Nema znakova predacije. Bolest ili gladovanje izgledaju drugačije u podacima. Ptica bi prije bila manje aktivna i bilo bi to jasno vidljivo u obrascu aktivnosti. Dan prije smrti, Gipsy je odletjela gotovo do Dubrovnika i vratila se u istom danu u deltu Neretve, što znači da je bila u dobroj fizičkoj kondiciji, spremna za migraciju. Na dan smrti je, po već uobičajenoj navici, ujutro otišla na hranjenje. No, 15 minuta kasnije bila je mrtva pored zgrade. Iščekujemo rezultate analiza iz Zagreba da ne moramo nagađati. No, podaci s GPS-a snažno sugeriraju ljudski faktor - izjavila je neposredno nakon uginuća ptice Daniela Trobe.

Ornitolozi pojašnjavaju da su ibisi izumrli u Hrvatskoj još u 18. stoljeću, a posljednje su se jedinke gnijezdile u Istri. Svjetska populacija ćelavog ibisa svela se na svega 200-250 jedinki, koje su opstale na području sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Ibis se ponovno pojavio u Hrvatskoj posljednjih godina zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, kojim se provodi reintrodukcija ove vrste u Njemačkoj i Austriji gdje se u umjetno stvorenim kolonijama gnijezdi oko 140 jedinki.

Budući je u konkretnom slučaju utvrđeno kako nema prostrijelnih rana ili tragova koji bi upućivali na nasilje te da je uzrok smrti moždani udar nema elemenata krivičnog djela i slučaj uginuća ženke ćelavog ibisa, Gipsy je zaključen, saznaje Slobodna Dalmacija u PU Dubrovačko-neretvanskoj.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.