NJEMAČKI MEDIJ

TAZ: SAD žele da podijele Balkan na srpsku, hrvatsku i albansku zonu utjecaja

Demokratizacija društava, suočavanje s prošlošću i provedba ljudskih prava u konačnici više ne igraju nikakvu ulogu, navode

Gabrijel Eskobar. Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL

S. S.

12.5.2023

Njemači medij Tageszeitung (TAZ) piše kako SAD i EU na Balkanu nastoje prihvatiti etnonacionalisitčke pozicije jer se nadaju se da će tako „ograničiti“ utjecaj Moskve.

- Oni čak teže i nagodbama s političarima koji brane ratne zločine i otvoreno se pokazuju kao simpatizeri Putina - ocjenjuje TAZ.

- Dugo vremena je zapadna strategija bila demokratizirati države zapadnog Balkana i uvesti ih u zajednicu vrijednosti EU. Od toga se, prema mišljenju nekih američkih kritičara, odustalo. Demokratizacija društava, suočavanje s prošlošću i provedba ljudskih prava u konačnici više ne igraju nikakvu ulogu. Tako to u najmanju ruku vidi politolog Januš Bugajski, koji polazi od toga da SAD zapravo žele podijeliti Balkan na tri zone utjecaja: srpku, hrvatsku i albansku. SAD i EU, prema njegovom mišljenju, sada teže dogovoru sa etnonacionalističkim snagama na Balkanu i odustajanju od dosadašnjih prozapadnih i demokratskih pozicija. S obzirom na rat u Ukrajini, u Vašingtonu se nadaju da će autokratskog predsjednika Aleksandra Vučića privući na stranu Zapada i istovremeno ugoditi hrvatskoj desnici koja je naklonjena Putinu.

Još jedna prekretnica

Je li to još jedna prekretnica? Pod utjecajem rata u Ukrajini Zapad mijenja svoju balkansku politiku. Ipak ustupci Srbiji mogu dovesti do opasnih sukoba, smatra jedan od najboljih poznavatelja regiona, Kurt Bassuener, iz thinktank instituta Democratization Policy Council e.V. (DPC)", piše Tageszeitung.

Njemački list dalje navodi: „To da su u Crnoj Gori nakon prošlih izbora ojačale prosrpske a time i pro-Putinove snage su SAD i EU jednostavno prihvatili. U BiH je oslabljen otpor prema Miloradu Dodiku, koji često otvoreno nastupa kao prijatelj Putina".

- Dodik želi vedriti i oblačiti u cijeloj Bosni bez obzira na državnu vladu, Vrhovni sud, međunarodne institucije i bošnjačko većinsko stanovništvo u Sarajevu. Dodik bi čak najradije ukinuo poziciju visokog predstavnika međunarodne zajednice koju trenutno obnaša njemački političar iz CSU-a Kristijan Šmit (Christian Schmidt). No Dodik to više ne mora raditi, jer SAD, EU i visoki predstavnik mu čak više ni ne prijete konsekvencama zbog njegove politike - piše TAZ.

Antidemokratske snage

Čini se i da „antidemokratski, nacionalistički ekstremisti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini imaju podršku, čak i protiv volje Bošnjaka. S podrškom iz Zagreba i širokorasprostanjenim lobiranjem iz Brisela hercegovačkoj ekstremističkoj stranci HDZ je pošlo za rukom da preuzme vlast u Federaciji BiH. Mjesecima su Eskobar, Borelj i Lajčak vršili pritisak na nenacionalističke stranke da pristanu na koaliciju sa hrvatskim nacionalistima. Cilj je bio izbacivanje iz vlasti bošnjačke muslimanske nacionalne stranke SDA - piše TAZ.

- Politika SAD-a i EU podupire antidemokratske snage na Balkanu i stvara opasan potencijal za sukob. Brojni ljudi u Sarajevu se pitaju gdje je zapravo glas njemačke politike, koji je donedavno doživljavao kao pozitivan. On se trenutačno ne čuje. Hoće li Berlin, ministrica vanjskih poslova, Zeleni i njemački aktivisti za zaštitu ljudskih prava bez pogovora prihvatiti promjenu paradigme na Balkanu - pita se Tageszeitung.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.